Dva predstavnika ambasada uticajnih zapadnih zemalja i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović upozorili su u četvrtak uveče premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića da bi bila velika politička greška ukoliko potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkom jer bi taj čin, osim potencijalnog pada Vlade značio i destabilizaciju prilika u državi, saznaje "Pobjeda".

Više izvora ovog lista saopštilo je da je Abazović u četvrtak popodne, oko 17,30 sati, pozvao Krivokapića da bi mu saopštio da, osim ličnog protivljenja da se – na ponižavajući način i prepad bez analiza teksta ugovora – potpiše takav dokument prenese i upozoravajuću poruku dvije vrlo uticajne zapadne ambasade.

“Abazović je saopštio Krivokapiću da odlaskom u Beograd preuzima veliki rizik, i da ne može da garantuje dalji opstanak Vlade”, saopštili su izvori "Pobjede".

Krivokapić je, prema izvorima istog medija, ozbiljno shvatio poruku zapadnih partnera i prvo odgodio let vladinog aviona za Beograd koji je bio planiran za 18 sati.

No, uslijedili su alarmantni pozivi iz Beograda.

Pod pritiskom episkopa Joanikija Mićovića, crnogorski premijer se ipak odlučio da ode i oko 21 sat se pojavio u središtu Beogradske patrijaršije da bi tamo saopštio da predlaže potpisivanje ugovora za 30. oktobar što je patrijarh Porfirije odbio.

Nesuvislo objašnjenje i prilično neutemeljeni zahtjev da se potpisivanje odgodi za 30. oktobar, na dan kada je umro mitropolit Amfilohije, u vrhu SPC su shvatili kao izigravanje tajnog dogovora i ,,prst u oko” SPC.

Zato je, odmah iza ponoći iz Beogradske patrijaršije saopšteno da je potpisivanje temeljnog ugovora bio ,,jedini razlog Krivokapićeviog dolaska u patrijaršijski dvor u Beogradu” naglašavajući da je tekst ,,tog jutra bio usaglašen sa Vladom Crne Gore”.

Da li je Krivokapić o namjeri da potpiše ugovor obavijestio Vladu Crne Gore – nije poznato.

Prema saznanjima "Pobjede", da je Krivokapić preksinoć potpisao temeljni ugovor prekršio bi zakon, jer nije imao ovlaštenje niti zaključak Vlade koji mu to omogućava.

Prethodni temeljni ugovori, sa Svetom stolicom i Islamskom zajednicom u Crnoj Gori, prošli su prethodne procedure unutar izvršne vlasti i dobili mišljenje Komisije za politički sistem.

To je uobičajena praksa i u regionu, o čemu ukazuje i primjer susjedne Hrvatske. Tamošnja Vlada je 12. decembra 2002. godine, prije potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, usvojila Zaključak kojim se “prihvaća Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve” i precizno ovlašćuje tadašnji premijer da ga potpiše.

“Ugovor iz točke 1. Ovog zaključka potpisat će, u ime Vlade Republike Hrvatske, Ivica Račan, predsjednik Vlade Republike Hrvatske”, piše u Zaključku koji je usvojila hrvatska Vlada.

Nasuprot tome, tekst temeljnog ugovora se, makar sudeći po objavljenim zapisnicima sa sjednica Vlade, nikada nije razmatrao.

Đenović: Predsjednik Vlade je ucijenjen

“Mislim da je Krivokapić ucijenjen, vidite da je Abazović rekao da ne treba žuriti. To je jedna opcija. Druga je da Krivokapić ima neki svoj tajni plan, možda da se na neki način progura nezavisna pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Međutim, naišao je ne samo na otpor, ne samo Sabora SPC, već i Joanikija, a o patrijarhu Porfiriju da i ne pričam”, odgovrio je vjerski analitičar Draško Đenović na pitanje "Pobjede" zašto se premijer Zdravko Krivokapić predomislio i nije potpisao temeljni ugovor kada je sve bilo dogovoreno.

“Treća bitna stvar: nije održao nijednu riječ kao častan i pošten Crnogorac, već laže kao pravi političar. Sve što je obećao, sve je izdao i samim tim ono što se zalagao za Srpsku crkvu pokazalo se da je sve “trojanski konj” , objašnjava Đenović.

On kaže da je odustajanjem od potpisivanja temeljnog ugovora praktično ucijenjena SPC, odnosno da je Crkvu premijer Krivokapić sveo na nivo Jehovinih svjedoka, Adventista ili Baptista u Crnoj Gori, jer je “to sada jedina tradicionalna vjerska zajednica koja nema potpisan ugovor”.

Đenović kaže i da se sada jasno ne vidi kako će se razriješiti novonastala situacija, ali i da će država Srbija možda reagovati nekim mjerama zato što je ucijenjena SPC koja je državna crkva.

Kao primjer “moguće odmazde” Đenović navodi da Srbija može da uvede obavezan PCR test za povratnike iz Crne Gore čime bi broj turista iz Srbije značajno opao, a Crna Gora ne može sebi da priušti još jednu godinu bez turista.