SRBIJANSKI MEDIJI PANIČE: "Priznanje genocida u Srebrenici uslov da Srbija uđe u Evropsku uniju"

Prema riječima bivšeg diplomate Zorana Milivojevića "odnos prema Srebrenici postaje politički kriterijum koji će ubuduće uslovljavati eurointegracije Srbije".

  • Regija

  • 14. Jul. 2021  14. Jul. 2021

  • 0

Poslije poruka funckionera Evropske unije Olivera Oliveru Varhelyka i Josepa Borella za vikend, kada je obilježeno 26 godina od genocida u Srebrenici, da Brisel ne prihvata negiranje genocida u Srebrenici, otvorilo se pitanje da li će Srbiji biti zatvorena vrata EU, ako ne bude kažnjavala institucije i pojedince koji tvrde da se u ovom mjestu nije dogodio genocid, pišu beogradske Novosti.

Slične konstrukcije da će se pratiti šta političari govore o stradanju Bošnjaka pojavile su se nedavno i u dokumentu State departmenta o Zapadnom Balkanu, pa je poslije svega sasvim prirodno očekivati da će i "srebrenička batina" biti upotrijebljena za novo ucjenjivanje Beograda u procesu eurointegracija.

Prema riječima bivšeg diplomate Zorana Milivojevića "odnos prema Srebrenici postaje politički kriterijum koji će ubuduće uslovljavati eurointegracije Srbije". Od Srbije se, kako je istakao, očekuje da promijeni gledište o Srebrenici i prihvati stav Zapada i većine u regionu što je novo uslovljavanje za tu zemlju.

"Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici ove godine je bilo naglašenije i izjave zapadnih zvaničnika pokazuju da se to pitanje politizuje i da odnos prema toj temi postaje kriterijum političkog karaktera za tzv. pomirenje u regionu, ali i proces eurointegracija", naglasio je Milivojević i dodao da Srbija ne treba da podlegne pritiscima:

On navodi da su poruke koje su upućene Srbiji u funkciji političkog uslovljavanja.

"Mogu se dvostrano posmatrati, naročito dio u kojem se pozivaju političke elite i lideri u regionu da se izjasne prema toj temi, ali na način koji u ovom trenutku odgovara EU. Tema genocida i Srebrenica je platforma na osnovu koje se opravdavaju postupci zapada iz devedesetih i otuda sada taj pritisak, posebno na srpski dio, od kojeg zavisi rješenje dva ključna pitanja u regionu - kosovskog pitanja i BiH".

Predsjednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić istakla je za "Novosti" da se nada da Srebrenica neće biti uslov za Srbiju, jer je, kako dodaje Skupština Srbije 2010. godine donijela rezoluciju u kojoj je "osudila događaje u ovom bosanskom mjestu".

"Skupština se odredila prema Srebrenici prije svih koji ovih dana donose deklaracije i multiplikuju ih. Nema potrebe da se donose nove rezolucije kada ova već postoji", istakla je Grubješić.

Prema riječima analitičara Dragomira Anđelkovića "Zapad je svjestan da je konstrukcija o 'navodnom genocidu' u Srebrenici neodrživa i zato je brani pojačanim pritiscima na Srbiju".

"Javnost u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama stare Evrope ne želi prijem novih članica i sada traže izgovor - ne primamo vas, jer ste sami krivi, a ne zato što mi nećemo. To je višeslojno prljava igra, od laži o Srebrenici do zatvaranja vrata EU, koja su već zatvorena. Kako je, ako nema mjesta za negiranje genocida, Hrvatska primljena u EU budući da negira pravi genocid koji se dogodio tokom Drugog svetskog rata i ne prihvata odgovornost za ono što su počinile ustaše. Znači da, ipak, ima mjesta za genocide, ima mjesta za neonacizam, kada su Hrvatsku primili u EU", naveo je Anđelković.

Izvinjenje u deklaraciji Skupštine Srbije

U "Deklaraciji o osudi zločina u Srebrenici", koja je donijeta prije 11 godina, navodi se da se "osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde, kao i sve društvene i političke procese koji su doveli do formiranja svjesti da se ostvarenje sopstvenih nacionalnih ciljeva može postići upotrebom oružane sile i nasiljem nad drugim narodima i religijama, uz saučešće i izvinjenje porodicama žrtava".

Tada je istaknuta naročita važnost da se uhapsi Ratko Mladić, koji je još bio na slobodi. Poziva se na pomirenje i očekuje da se i drugi parlamenti odrede prema srpskim žrtvama i stradanjima.

Inzko da donese zakon

Bošnjačka udruženja nastavljaju pritisak na odlazećeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka da iskoristi bonska ovlaštenja i nametne zakon o zabrani negiranja genocida. Inzku 1. augusta prestaje funkcija visokog predstavnika, a iz "Udruženja žrtava i svedoka genocida" pozivaju ga na kraju mandata bude doslijedan i ispuni obećanje dato na 11. jula 2019. godine, na 24. godišnjici obilježavanja genocida u Srebrenici.

"U samom mezarju obećali ste da ćete do 25. godišnjice genocida, tačnije do 11. jula 2020. godine, ukoliko Parlament BiH ne donesene zakon, iskoristiti svoja ovlaštenja i proglasiti Zakon o zabrani negiranja genocida, Holokausta i drugih ratnih zločina", navodi se u pismu iz tog udruženja.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...