Gordana Tadić, Odlukom Prvostepene disciplinske komisije za tužioce Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH/Vijeće) razriješila ju je dužnosti odlučujući po disciplinskoj tužbi Ureda disciplinskog tužioca (UDT) VSTV-a BiH protiv tužene Gordane Tadić. Njen eventualni odlazak ne bi trebao omesti ostale tužioce koji su neovisni u svom radu, piše Novinska agencija Patria.

Mnogo je toga što Tadićku svrstava u red onih koji su kancer pravosuđa, a prisjetit ćemo s enekih svježih 'rana' zbog stavljanja u ladicu predmeta čije bi rješavanje doprinijelo priči da u BiH živi vladavina prava i zakona.

Ma kakva odluka drugostepene komisije uslijedi ostaje zapisano da su predmeti koje je Haški sud poslao BiH u okviru Pravila puta sadržavaju predmete A-kategorije gdje postoji dovoljno dokaza po međunarodnim pravnim standardima da se osoba smatra odgovornom za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava Tadićkinim metodama nestali.

Od oko 4.500 predmeta MKSJ je za 848 (takozvana A-lista) osoba utvrdio da postoji dovoljno dokaza da se protiv njih može pokrenuti postupak optuženja pred domaćim sudovima. No, to nije dovoljno da Tužilaštvo BiH i konačno krene sa poslom.

Revidiranom strategijom izboreno je da ti predmeti postanu prioritet u radu svih tužilaštva. Tužilaštvo BiH je imalo zadatak, shodno Aneksu B Revidirane strategije da prikupi sve informacije i pripremi kompletnu strategiju za rad na tim predmetima.
Tužilaštvo BiH, a i sama glavna tužiteljica Gordana Tadić više puta je kazala da je završilo svoj dio posla.

Na tim listama su, kako uporno ponavljaju iz udruženja žrtava, i najviši nivoi odgovornosti, prema dostupnim informacija i osobe odgovorne za zločine počinjene za opsadu Sarajeva, a poznato je da od potpisivanja Dejtona do danas u BiH nema optužnice za opsadu Sarajeva.

Je li nužno spomenuti da se vodi proces protiv Dragana Vikića i drugih zbog odbrane grada Sarajeva!?
Priča Gordane Tadić ne stoji. To pokazuju i sve analize. Prema podacima za čak 325 osoba s A liste ne postoje podaci o podizanju optužnice. Pravosnažnih osuđujućih presuda je bilo tek 95. Navodno je u radu predmeta/lica sa standardnom oznakom 'A' 190.

Podsjećamo da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo u septembru prošle godine Revidiranu državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, ali već se događa da rokovi njome utvrđeni nisu ispoštovani jer još uvijek nije formirano nadzorno tijelo za praćenje provedbe Strategije.

Za to vrijeme Tadić poslušno radi za HDZ BiH i SNSD, a vremena za pravdu je sve manje.

Tužilaštvo BiH nastoji izvršiti reviziju rada Haškog tribunala kroz montirane procese i na taj način umanjiti najteže zločine, a koje su počinile susjedne države na prostoru BiH.

Tužilaštvo još nikada nije objasnilo zašto prvo nije riješilo predmete A liste Haškog tribunala, a započelo je niz procesa, mahom protiv Bošnjaka, koji nisu bili na toj listi.

Cilj je bio dočekati dan kada će se predmeti ratnih zločina moći prebacivati na niže sudske instance, pa je jasno čemu se stremilo i zašto smo dobili niz optužnica za UZP protiv Bošnjaka.

Optužuju Bošnjake da bi UZP u Hercegovini izjednačili sa oslobodilačkom operacijom 5. korpusa u kojoj su zajedno učestvovale snage HVO i Hrvatske vojske. Da su tužiteljica Tadić i njeni saradnici samo pročitali oslobađajuću presudu Anti Gotovini u Hagu znala bi da nema osnova za dizanje optužnice protiv Atifa Dudakovića i drugih.

S njim na optuženičkim klupama sjedi još 15 pripadnika Armije RBiH koje npr. niti jedan svjedok ne spominje imenom i prezimenom.

Ali sve je moguće kada se radi protuzakonito i vrši montaža optužnica preko svjedoka koji su spremni lagati i pritom dobijati razne mjere zaštite. Na kraju sve to plaćaju građani ove zemlje, pa se o troškovima ne brinu.

Poseban doprinos Tadić je dala u odbrani Dragana Čovića i njegovog prijatelja Milorada Dodika. Obećanja o slučajevima visoke korupcije završili su na optužnicama za duhan, manje utaje poreza i slično, kao i na hapšenju krijumčara migranata.

Kako to da Tužilaštvo BiH nije procesuiralo niti jedan slučaj iz Republike Srpske? A mnogo je pisanja bilo. Ukoliko Tužilaštvo BiH zaista ne radi po nalozima HDZ-a i SNSD zbog čega nemamo optužnicu ili bilo kakvu drugu odluku o poljskoj bolnici u RS ili tamošnjim javnim nabavkama respiratora.

Mediji su pisali o tome kako je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske potrošio skoro 20 miliona eura putem pregovaračkog postupka bez obavijesti. Od toga je samo jednoj kompaniji dato 17 miliona otprilike. Bez ikakve procedure javnih nabavki su ta sredstva utrošena, što je dovoljan razlog da Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i tužilaštva uđu i pokrenu procese protiv odgovornih.

Još jedna od afera jeste i nabavka pokretne bolnice u Republici Srpskoj zbog koje je podneseno nekoliko krivičnih prijava, da bi u petak 29. maja štab za vanredne situacije

Republike Srpske dao saglasnost entitetskom Institutu za javno zdravstvo za raskidanje ugovora za nabavku pokretne bolnice.
Ugovor se raskinuo jer dobavljač nije izvršio isporuku kompletne opreme za pokretnu bolnicu.

Na nabavku pokretne bolnice sa površinom od 6 hiljada metara kvadratnih i sa 500 bolničkih kreveta reagovali su iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine izrazivši sumnju da se kupovina dogodila mimo Zakona o javnim nabavkama.

Također su ukazali na činjenicu da je bolnica nabavljena po hitnom postupku preko firme koja se ne bavi nabavkom medicinske opreme.

I ništa od ovoga Tužilaštvo BiH nije procesuiralo, kao što sada 'kaskaju' i u istrazi oko skandala u vezi ikone koju je Milorad Dodik poklonio Sergeju Lavrovu.

I dok predstavnici međunarodne zajednice ponavljaju o potrebi da tužilačke institucije funkcionišu bez političkih utjecaja, djelima nam Tužilaštvo BiH svakog dana dokazuje svoju političku zavisnost.

Reforma pravosuđa je potreba društva i države u kontekstu našeg evropskog puta i općih zahtjeva građana za pravdom.

Jer bez pravde nema istine, a ona sada najviše treba građanima Bosne i Hercegovine.