PREMINUO ISTAKNUTI FRANCUSKI INTELEKTUALAC PAUL GARDE: Bio je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i zalagao se za odbranu naše zemlje tokom agresije

U vrijeme raspada Jugoslavije i rata u Hrvatskoj te agresije u BiH, Paul Garde je u francuskim glasilima objektivno i nepristrasno raščlanjivao uzroke sukoba te znatno pridonio da se u Francuskoj sazna puna istina.

  • Svijet

  • 04. Avg. 2021  05. Avg. 2021

  • 0

Istaknuti francuski slavist, intelektualac i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine Paul Garde preminuo je u utorak 27. jula 2021. u Parizu u 95. godini života.

Rodio se u Avignonu 18. decembra 1926., a klasične jezike i slavistiku studirao je u Montpellieru, Parizu i Strasbourgu. Bio je profesor slavistike na Provansalskom univerzitetu u Aix-en-Provence od 1964. do 1989., izvrstan poznavatelj slavenskih jezika, književnosti i kultura, pa tako i južnoslavenskih jezika i sociolingvističkih prilika na prostorima jugoistočne Evrope, javio je Klix.

Slavenske jezike je podjednako proučavao u poredbenohistorijskoj i u sinhronijskoj perspektivi. Kao jedan od vodećih slavista predavao je u niz navrata na univerzitetima u SAD-u te na univerzitetima raznih europskih zemalja.

U vrijeme raspada Jugoslavije i rata u Hrvatskoj te agresije u BiH Paul Garde je u francuskim glasilima objektivno i nepristrasno raščlanjivao uzroke sukoba te znatno pridonio da se u Francuskoj sazna prava istina ne samo o tim događajima, nego i o političkim, civilizacijskim, kulturnim, privrednim i historijskim uzrocima sloma Jugoslavije.

Toj su tematici posvećene knjige Vie et mort de la Yougoslavie (Život i smrt Jugoslavije) iz 1992., Les Balkans (Balkan) iz 1994. te Journal de voyage en Bosnie-Herzégovine: octobre 1994 (Putopis u Bosnu i Hercegovinu: listopad 1994.) iz 1995. Posljednja Gardeova knjiga Le discours balkanique (Balkanski diskurs) iz 2004. promatra južnoslavenski kulturnopovijesni, geopolitički i jezični kompleks u širem balkanskom i jugoistočnoevropskom kontekstu.

Između ostalog, Garde je bio među 10 francuskih intelektualaca koje je bivši francuski predsjednik Jacques Chirac primio u Jelisejskoj palati nakon sto je pobijedio na izborima u maju 1995. i tada su intelektualci od njega zatražili vojnu intervenciju u BiH.

Jedan od njegovih prvih poteza bio je prijem grupe najgorljivijih zagovornika bosanske stvari u Jelisejsku palatu (BHL, Jacques Julliard, Finkielkraut, Fejtö, Paul Garde, Gilles Hertzog, novinarka Françoise Giroud, pisac Jean d'Omersson, politički teoretičar Pierre Hassner i izdavač Francis Bueb).

"Ne praviti razliku između prenaoružanog agresora i žrtve koja gotovo nema čime da se brani znaci opravdati zločin i pristati na univerzalni zakon džungle", govorio je Garde.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...