BIVŠI VISOKI PREDSTAVNIK U BiH WOLFGANG PETRITSCH: "Mnogi u Evropi i u Washingtonu ne razumiju zašto je Inzko uručio Dodiku takav OPROŠTAJNI POKLON..."

Odgovori gospodina Petritscha stigli su upravo u trenutku dugoočekivane smjene na čelu OHR-a, dan nakon što je sad već bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnu Zakon o zabrani negiranja genocida, koji će, po ocjenama mnogih u BiH, donijeti tešku političku krizu.

  • Vijesti

  • 04. Avg. 2021  05. Avg. 2021

  • 6

Nekadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Wolfgang Petritsch u ekskluzivnom, otvorenom, ne tako diplomatskom razgovoru za Interview.ba komentira najznačajnija dešavanja u BiH, skoro dvadeset godina nakon mandata.

Tužno je, ali istinito, da se za dvije decenije, od kako je Wofgang Petritsch završio mandat, u BiH nije puno toga promijenilo. Problemi su ostali isti, kamen spoticanja uvijek je novi, ali je na putu prema napretku, na sceni su gotovo isti politički akteri, zemlja se i dalje suočava s podjelama, neprekidne su prijetnje raspadom.

Odgovori gospodina Petritscha, stigli su upravo u trenutku dugoočekivane smjene na čelu OHR, a koji dan nakon što je sad već bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnu Zakon o zabrani negiranja genocida, koji će, po ocjenama mnogih u BiH donijeti tešku političku krizu.

– Najnovija odluka Ureda visokog predstavnika (OHR) nije od pomoći i gospodin Schmidt će morati provesti ono što se ne može provesti. Mnogi u Evropi i u Washingtonu ne razumiju zašto je gospodin Inzko uručio gospodinu Dodiku takav “oproštajni poklon”. Specijalni izaslanik SAD -a Matt Palmer upozorio je Inzka već prošlog aprila da se više ne oslanja na bonska ovlaštenja. Njemački list “Frankfurter Allgemeine” pita da li se “pomirenje može postići dekretom?” Čak se i Inzkov bivši šef, austrijski ministar vanjskih poslova, ogradio od posljednje odluke gospodina Inzka. To dodatno čini OHR nefunkcionalnim – ocjenjuje Wofgang Petritsch.

Interview: Nedavno ste rekli da je OHR sada dio problema, a ne dio rješenja. Ali mislite li da BiH može funkcionirati sama bez OHR -a?

Petritsch: Sve dok je suverenitet BiH ograničen stalnim prisustvom OHR -a, zemlja nije na putu ka EU. Ovo predstavlja dvostruki problem za BiH: prvo, pogodno je za neke članice EU (Francuska, Nizozemska posebno) koje se protive proširenju, a drugo, i to je garancija za staru političku gardu poput Dodika/Čovića/Izetbegovića da nikakve reforme neće oslabiti bazu njihove moći.

Zato sebi moramo sebi postaviti pravo pitanje: Što je OHR učinio u proteklih petnaest godina kako bi BiH pretvorio u funkcionalnu i demokratsku državu? Jesu li različiti visoki predstavnici efikasno podržavali mlade i nekorumpirane političare i građanske aktiviste?

Postavljam ova retorička pitanja jer je OHR imao svoj osnovni zadatak u promicanju lokalne odgovornosti, što sam nazvao “vlasničkim procesom”. Pokušali smo ojačati mnoge lokalne i transetničke inicijative. Nažalost, međunarodna zajednica je izgubila interes znatno prije nego što je Valentin Inzko preuzeo vlast.

Dok je stara korumpirana politička klasa u BiH, do promjena neće doći

Interview: No, to je sad sve prošlost. Šta je konkretno Vaš prijedlog da izađemo iz ovog začaranog kruga?

Petritsch: Vječiti protektorat, koji se manifestuje kroz OHR, mora biti okončan i zamijenjen snažnom koalicijom EU-SAD za BiH. Zašto zagovaram ovu temeljnu stratešku promjenu? Postoji mnogo razloga: Svijet oko Bosne se dramatično promijenio, postao je multipolaran i konkurentan. Usred smo politike velikih sila koja dijeli svijet na liberalne demokratije i sve jače snage autoritarnih režima. To su članice EU Mađarska, Poljska, Bugarska, pa čak i Slovenija, koji simpatiziraju ruski i kineski sistem kapitalizma bez demokratije. Od nezakonitog pripajanja Krima od strane ruskih snaga 2014. godine – prvog otimanja zemlje od 1945. u Evropi – i podrške Moskve secesionistima u istočnoj Ukrajini, odnosi između Zapada i Rusije su u ruševinama. Na pomolu je novi “hladni rat” između Evrope/SAD -a i Rusije. A tu je BiH kolateralna šteta.

Još opasnije je ekonomsko preuzimanje od strane Kine koje krši sve europske norme i tjera zemlje poput Crne Gore da traže pomoć EU za otplatu kineskih finansijskih obaveza. Ovo jasno stavlja do znanja da zemlje bivše Jugoslavije moraju u potpunosti prihvatiti EU – i shodno tome urediti svoju politiku. Međutim, sve dok je stara korumpirana politička klasa u BiH, do promjena neće doći.

Interview: Na žalost, dosadašnja politika OHR, kad je BiH, u pitanju, nije bila od pomoći.

Petritsch: Naprotiv! Posljednja odluka gospodina Inzka, koliko god ja suosjećao sa žrtvama i gnušao se poricatelja genocida, dodatno će otežati rješavanje pravih pitanja s kojima se BiH suočava, turobne ekonomske i socijalne krize, sveprisutne korupcije i dramatične gubitak najboljih i najsjajnijih mladih ljudi. Ovaj posljednji čin Valentina Inzka, koji je loše osmišljen, samo je nanio poraz OHR-u. To će izazvati najveću krizu u godinama kad je podrška OHR-u sve manja. Već nekoliko godina PIC je podijeljen, blokira svaki napredak ka izgradnji države. Visoki predstavnik sa najdužim stažom, moj prijatelj Valentin, nije uspio riješiti ni jedan jedini neriješeni problem 5+2 u 10 godina.

Interview: Sad onda dolazimo do najvažnije tačke – BiH mora funkcionirati kao europska država. Kako?

Petritsch: To se može postići samo kroz Bruxelles. Da, Dayton će ostati kamen temeljac postojanja BiH. Stoga je Washington glavni garant postojanja BiH. Ali budućnost BiH je u EU. Shodno tome, mora se promijeniti pristup međunarodne zajednice, a dugo odgađanje zatvaranja OHR -a bilo bi odlučujući korak ka Evropi.

Još 2001. godine, kada smo organizirali prijelaz iz OHR-a u EU, predložili smo kratak period „dvostrukog kišobrana “kako bismo učinili siguran prijelaz iz daytonske u bruxellesku BiH. To je bio razlog zašto je EU uspostavila jednu od najvećih svjetskih misija u BiH. Od tada je Misija EU sa posebnim predstavnikom dodatno ojačala svoj program. Raspolaže velikim sredstvima i, zajedno sa SAD-om i misijom OSCE-a koju predvode SAD-Bruxelles, je ajvažniji igrač u zemlji. Da, istina je da se čini da EU nije najvidljiviji akter u BiH, ali je motor koji pokreće promjene u zemlji! EU je s više od 72 posto daleko najvažniji trgovinski partner za Zapadni Balkan. Sve ostale članice PIC-a, koje nisu članice EU, zaostaju u finansijskoj i političkoj podršci BiH.

EU prvenstveno pomaže gdje god može – samo pomislite na bh. krizu azila u kojoj lokalne institucije ne rade ništa. Zemlja u kojoj je prije samo 30 godina polovina njenih građana bila izbjeglica trebala bi imati više empatije za tražitelje azila iz ratom zahvaćenih regija u Afganistanu i Siriji.

Zamislite, EU je Bosni i Hercegovini od 2018. osigurala blizu 100 miliona eura za pitanja migracija i azila. Da su općine u Bihaću i okolici imale dobru administraciju, to bi moglo potaknuti lokalnu ekonomiju i pomoći u poboljšanju slike BiH kao zemlje humanitarnih principa.

Humanitarna pomoć dolazi povrh stotina miliona koji su osigurani za samu zemlju. Za finansiranje penzija i socijalnog i zdravstvenog sistema, za modernizaciju infrastrukture. Sjetite se samo najvećeg projekta cestovne infrastrukture, Koridora 5c, koji će povezati BiH sa sjevernim susjedima i pomorskim područjem Jadrana. Ovaj autoput otvorit će zemlju za nove poslove kao nikada do sada.

Interview: Konkretno, koji su Vaši prijedlozi za promjenu međunarodne strategije u BiH?

Petritsch: Glavna briga je i dalje održavanje mira. Koliko je BiH danas sigurna i zaštićena? Regionalna sigurnosna situacija se uveliko razlikuje od 1995. godine kada je rat završen Daytonskim sporazumom. Danas je BiH okružena članicama NATO -a, mnoge od njih su već u EU. Međutim, u regiji su se uspostavile nove sile, posebno Kina, koja ne igra prema evropskim pravilima. Ovo je sve veći problem za regiju i EU. Rusija se pretvorila u spojler i destruktivni je akter na Balkanu. Ali sve u svemu, sigurnost BiH sada garantuje NATO. Junski samit NATO -a u junu izričito garantuje sigurnost i integritet BiH. Zajedno sa EU efikasno će spriječiti svaki oružani sukob.

Interview: Ipak, moramo se zapitati zašto se i dalje OHR nudi Moskvi da efikasno spriječi europeizaciju BiH?

Petritsch: Sve što Moskva podržava je Dodikovo uništenje BiH. Rusija već godinama ne podržava ni „europsku perspektivu“ BiH. Sada su čak opstruirali imenovanje novog visokog predstavnika iz Njemačke, najvažnijeg evropskog partnera Rusije (pomislite na Sjeverni tok 2). Mene sada najviše brine kako će Moskva reagirati u Vijeću sigurnosti UN -a kada EUFOR (i prisustvo NATO -a) budu obnovljeni ovog novembra. To još ne znamo, ali sumnjam da bi se Rusija odjednom počela ponašati odgovorno. Zbog nastavka, iako sve problematičnijeg postojanja OHR -a, Moskva može nastaviti zloupotrebljavati svoje članstvo u Vijeću za implementaciju mira. Svijet koji se mijenja traži temeljnu promjenu međunarodnog prisustva u BiH. Zbog toga sam se godinama zalagao za efikasniju strategiju. Zatvaranje OHR -a, prvobitno zakazano za 2006., ali napušteno za vrijeme kratkog mandata gospodina Schwarza Schillinga 2008., bilo je samo dio toga. Argument da bismo onda izgubili „bonska ovlaštenja“ je čista besmislica. Nisu se koristila godinama, a sad su se (is)koristila za intenziviranje etničkog sukoba bez nuđenja rješenja. Sve više vlada sada traži da se zaustave „bonska ovlaštenja“. Zapitajte se: bi li EUFOR ili NATO bili spremni provesti provedbu takve Odluke? Recimo, smijeniti političara koji godinama ozbiljno krši srž Daytona – nepovredivost BiH? Sada je političar (Dodik, op. aut.) pokrenuo nezakonitu radnju protiv nametnutog Zakona. Hoćemo li uskoro vidjeti da hiljade bosanskih Srba procesuiraju lokalni sudovi? Čisto sumnjam.

Takva odlučna akcija bila je moguća prije 20 godina kada su PIC i SFOR podržali moje snažne intervencije, kada je čak i član Predsjedništva BiH smijenjen, a kasnije osuđen na 10 godina zatvora zbog korupcije.

Stvari su u prošlosti funkcionirale. Zašto ne sada?

Interview: To, kako razumijem, prema Vašem mišljenju znači da se nakon 20 godina moraju primijeniti druga sredstva za pomoć BiH.

Petritsch: Prvo i najvažnije – kao apsolutni prioritet, mora se ponovo osnažiti borba protiv korupcije na visokom nivou u bh. politici. Dozvolite mi da ponovim: Zapad je zaokupljen temeljnim geopolitičkim izazovima. Pažnja se udaljila od regiona. Samit NATO -a upravo je Kinu odredio kao glavni izazov za Zapad. Povrh novih globalnih izazova, Sjedinjene Države su u svojoj najgoroj krizi od vijetnamskog rata. Poraz u Afganistanu stvorit će novi “vijetnamski sindrom” u unutrašnjoj politici Amerike. SAD su uništile Irak i praktično ga predale najvećem neprijatelju Washingtona, Iranu. Na Bliskom istoku Washington je izgubio kredibilitet i više nije pošten posrednik između Izraelaca i Palestinaca. Rezultat 20 -godišnje neuspješne američke politike na širem Bliskom istoku je povratak islamističkog terorizma koji je 11. septembra pogodio New York i Washington. Američki poraz i pobjeda talibana u Afganistanu uskoro će postati evropski problem. Novi izbjeglički val i prijetnja terorizmom već zaokupljaju Bruxelles. Tijesna pobjeda Bidena nad Trumpom učinila je razliku – SAD su i dalje duboko podijeljeno društvo, potaknuto izrazitim društvenim i ekonomskim nejednakostima. Polovica stanovništva ne prihvaća izborne rezultate izbora 2020. i Trumpa još smatra svojim predsjednikom. Nasilna okupacija Kapitola, srca američke demokratije, najozbiljnija je kriza od građanskog rata prije 160 godina. Američki zastarjeli politički sistem i diskriminatorni izborni zakon podsjećaju me na BiH. Cijele grupe su diskriminirane i uopće ne mogu glasati.

Iako postoji nada u BiH da će trenutni napori EU/SAD popraviti izborni sistem, ne vidim nikakav pozitivan pomak u SAD -u u tom pogledu. To znači da mi Europljani ne smijemo opterećivati Washington svojim relativno malim problemima poput BiH ili Kosova. Oni su rješivi. Da, politička i moralna podrška Bidenove administracije je od ključne važnosti, ali stvarni posao mora postići Evropa – i BiH – sama.

Interview: Da budemo jasni, BiH nije visoko na dnevnom redu Washingtona.

Petritsch: Čak i pola godine nakon što je predsjednik Biden preuzeo dužnost, tim za Zapadni Balkan još nije potpun. Matt Palmer, najiskusniji balkanski diplomata, uskoro će preuzeti novu dužnost u Reykyaviku. Čak i bosanski mediji (“Oslobođenje”) griješe kada se nadaju „Palmerovoj podršci BiH“ (2. jula 2021.). Island je jako daleko. Tako da predsjednik Biden nije predložio nasljednika. Potrebna nam je potpuno nova strategija za BiH i potrebna nam je brzo. Moj prijedlog se odnosi na racionalizaciju i jačanje pomoći BiH kroz europsko vodstvo. Tada će, uvjeren sam, Washington podržati EU svojom političkom odlučnošću, posebno politikom antikorupcijskih sankcija predsjednika Bidena. Da je međunarodna zajednica slijedila prvobitni plan iz 2002. ne bismo se više morali boriti protiv Rusa. Dodiku su dali sramnu priliku da napadne čak i preminulog Paddyja Ashdowna u Vijeću sigurnosti UN -a. Gdje je OHR, gdje je bio Vijeće za provedbu mira, da brani naslijeđe jednog od najaktivnijih visokih predstavnika? Predložio sam novu i moćnu platformu SAD/EU koja bi de facto bila Upravni odbor za BiH. Mogle bi se pridružiti zemlje s ograničenom odgovornošću – Velika Britanija, Japan, Turska (ako se ponaša konstruktivno kao u prošlosti).

Interview: Šta je potrebno za tu novu strategiju?

Petritsch: Ne radi se tu o novcu (kojeg OHR ionako nema). Nedostaje obnovljena politička dinamika kako bi se poluprotektorat BiH uspješno okončao. S novom Bidenovom administracijom došao je trenutak da se ponovno grupiraju međunarodni napori, eliminiraju kvarovi poput Rusije i snažno krene prema domaćim reformama, aktivira borba protiv korupcije na najvišem nivou (vrate međunarodni tužitelji) i sistematski okupe one snage u zemlji koje zaista žele promene.

Znam da bosanskohercegovačke reformske snage postoje, uprkos velikom odljevu mozgova, favorizirane su korumpirane političke klase koje blokiraju svaku promjenu za koju se plaše da bi je mogla odvesti iza zatvorskih zidina poput bivšeg hrvatskog premijera Sanadera. Inicijativa odozdo prema gore, u kombinaciji sa energičnom podrškom odozgo prema dolje, trebala bi raditi na reformskim idejama kako bi se zamijenile nefunkcionalne strukture vlasti na svim nivoima, uključujući i Ustav.

Upamtite, 2001./02. uspješno smo promijenili dva entitetska ustava. Bio je to sjajan primjer domaće – međunarodne saradnje – lokalno vlasništvo i odgovornost na poslu. Nažalost, moji nasljednici nisu prihvatili naš prijedlog da iskoristimo zamah i nastavimo s reformom državnog Ustava. Ili je propao, poput aprilskog paketa, čiji je organizator moj zamjenik SAD Don Hays. No, da budem jasan: ima nade. Stvari su u prošlosti funkcionirale. Zašto ne sada?

U samoj Bosni uspjeli smo prebaciti SFOR u EUFOR, zatvorili smo Misiju UN -a i BiH uveli u Vijeće Evrope. Samo je OHR, drastično smanjen po veličini, efikasnosti i ugledu, još uvijek prisutan.

Interview: Očigledno, i prateći ponašanje Rusije, gospodin Schmidt neće imati lak zadatak. I nema podršku. Šta onda može učiniti?

Petritsch: Iako je gospodin Schwarz Schilling i imao određenu podršku iz Moskve, njegov visokokvalificirani njemački nasljednik (obojica imaju ministarsko iskustvo) započinje svoj posao sa smanjenom međunarodnom legitimacijom. Nadam se da je gospodin Schmidt već osigurao potrebnu europsku i američku podršku za oživljavanje OHR -a “mrtvog konja”. Ako je to slučaj snažno bih predložio da se pokrene dugo čekani transfer iz OHR -a na platformu EU/SAD. Sofisticirana „Izlazna strategija“ mora biti prioritet broj jedan. Kako bi se OHR -u vratio dosadašnji ugled i kredibilitet, novi visoki predstavnik mora osigurati postignuća i odlučno raditi na vraćanju izgubljenih pozicija. Prvih sto dana gospodina Schmidta bit će presudno.

Zadatak gospodina Schmidta je zastrašujući: mora se odmah usredotočiti na jačanje institucija na državnom nivou. Aprilski paket je i dalje najbolja opcija. Potpuno posvećen visoki predstavnik, sa sa snažnom podrškom SAD/EU/Njemačke, mogao bi ga ponovo uvesti. Uvjeren sam da će Washington poslati Don Haysa da pomogne gospodinu Schmidtu u ovim naporima.

Iako još ne vidim rješenje za državnu imovinu, posljednji od preostalih 5+2 uslova, gospodin Schmidt bi mogao doprinijeti važnoj borbi protiv korupcije na najvišem nivou.

Mogao bi vratiti međunarodne tužioce koji su bili bliski optužnici protiv Dodika i Čovića, a Inzko ih je pustio i podržati najnovije napore EU, zasnovane na izvrsnom Priebeovom izvještaju za reformu administrativnih i pravnih struktura BiH.

Sada je predsjednik Biden jasno rekao da želi pojačati borbu protiv korupcije na Balkanu i već je sankcionirao bivšeg albanskog premijera i njegovu porodicu zbog korupcije i bogaćenja. Ovo bi trebalo primijeniti i u BiH. Poznato je da su SAD i druge obavještajne agencije prikupile dokaze o protoku ilegalnog novca iz Bjelorusije i sličnih režima u Europi, Africi i Latinskoj Americi. Zašto ne biste učinili isto u BiH?

Interview: Insistirate na tome da primopredaja između Inzka i Schmidta bude temeljita, da se jasno dokaže da su riješena sva otvorena pitanja. Koja, između ostalih?

Petritsch: Nekoliko je tu pitanja. Prije svega – šta je pod Inzkom postignuto u posljednjih 12 godina? G. Schmidt mora znati detaljnu evidenciju. Šta je uspjelo, a šta nije uspjelo u posljednjih 12 godina? U prošlosti je primopredaja bila odlučujuća za uspjeh dolazećeg visokog predstavnika. Živo se sjećam dvodnevnog sastanka između mog i Ashdownovog tima na engleskom selu u maju 2002. Tamo smo postavili temelje za Paddyjev uspjeh.

Ja sam u posljednjim danima mandata donio niz odluka kako bih dodatno ojačao bh. državni nivo: uveli smo Državni sud i Državno tužilaštvo (s naglaskom na ratne zločine i korupciju). Provjera svih sudija i tužilaca bila je dodatna mjera koja je omogućila mom nasljedniku da uspije. Takav je bio i naš pripremni rad za reformu odbrane i policije. SIPA je implementirana i sistematski ojačana. Ovo su samo najvažnije moje inicijative koje su Ashdownu garantirale dobar početak.

Interview: Koja su danas najvažnija otvorena pitanja?

Petritsch: Očigledno nema napretka na pitanjima 5+2. Kako će se gospodin Schmidt uhvatiti u koštac sa ovim davno zaostalim pitanjima? Uvjeren sam da će iskusni njemački političar pronaći novi put naprijed. Novi visoki predstavnik, također, mora brzo predstaviti svoj program. Samo nekoliko sedmica nakon što sam stigao u Sarajevo, ministri vanjskih poslova Vijeća za implementaciju mira u New Yorku odobrili su naš program. Paddy Ashdown je bio jednako brz sa svojim aktivnostima. Kad me Paddy upitao za iskustvo u BiH kazao sam mu da je to zaista jedinstven izazov. Rekao sam – budite spremni potpuno uroniti u zemlju, njene probleme i divne ljude. Učinite BiH svojim privremenim domom kao što sam ja učinio. Preseli se sa svojom porodicom u Sarajevo i živi s ljudima. Nema dodatnih poslova sa strane. Plaćeni ste izuzetno dobro… Nažalost, nije svaki visoki predstavnik slijedio ovaj savjet.

Zaista, gospodin Schmidt mora izbjegavati da bude samo povremeni visoki predstavnik. Narod u BiH bit će mu zahvalan, poštovati njegovo zalaganje, čak i kad su njegove akcije ograničene. Trebat će mu sva podrška građana koju može dobiti kako bi uvjerio svoje gospodare u Brruxellesu, Berlinu i Washingtonu da podrže posljednje poglavlje OHR-a u BiH.

Interview: Kada govorimo o podršci, ovdje u BiH se i danas kaže da je zemlja u Vaše i vrijeme Paddy Ashdowna imala sistem, počela izgledati kao država. Imali ste snažnu podršku iza sebe. Je li u to vrijeme u međunarodnoj zajednici postojao konsenzus o BiH?

Petritsch: Smatrao sam da direktna međunarodna intervencija, poput OHR-a, ne bi trebala trajati duže od 10 do 12 godina. U godinama nakon rata morali smo se fokusirati na osnove funkcionalne države – Predsjedništvo, kompetentnije Vijeće ministara, vladavinu prava, nezavisno sudstvo, profesionalnu policija i javnu služba. Jasno je da Dayton nije trebao biti nacrt za demokratsku i prosperitetnu BiH. Spasio je BiH od izumiranja, ali se vremenom pretvorio u veliku prepreku.

Dayton je učvrstio etno-nacionalističku vladavinu i favorizirao iste političare koji nisu bili u mogućnosti ili nisu htjeli spriječiti rat. Iako sam skoro 20 godina odsutan iz Bosne, dodikovi, čovići i izetbegovići su još uvijek tu. To je srž bosanske nevolje.

Interview: Čini se da EU općenito nema jasnu strategiju prema BiH. Ali postoje dva pitanja na koja se treba usredotočiti – Ustav i korupcija. Čini se da sve ostaje na riječi. Je li Europa previše zaposlena sobom ili ne postoji strategija?

Petritsch: EU ima jasan cilj – demokratska Bosna za njene građane u EU. Međutim, nakon više od četvrt stoljeća i potrošenih milijardi, Bruxelles očekuje više od zvaničnog Sarajeva. BiH mora naći novu podjelu rada sa EU i mora uvjeriti skeptične članove, koji se protive proširenju, da pripada Europi. Nije lako, ali uvjeren sam da može uspjeti.

Interview: Nedavno ste ipak izjavili da ne vidite svjetlo na kraju tunela na Balkanu. Šta mislite da je najveći problem u regiji? Ratno naslijeđe? Nedostatak poverenja? Nacionalne tenzije? Loša ekonomska situacija? Korupcija u svim sferama društva, posebno u pravosuđu?

Petritsch: Zapadni Balkan još nije stigao do tačke bez povratka u smislu svoje europske budućnosti. Čak se i Hrvatska članica EU vratila u Tuđmanovo vrijeme i bezuvjetno podržava korumpirane političare u BiH. Gospodin Schmidt dobro poznaje Zagreb i morat će jasno govoriti s premijerom Plenkovićem: Nema trećeg entiteta! On bi također trebao podsjetiti hrvatskog predsjednika (Milanovića, op. aut.) da je prije 20 godina predsjednik Mesić podsjetio svoje kolege Hrvate u Bosni da je njihov glavni grad Sarajevo.

Općenito govoreći, novi visoki predstavnik morat će blisko surađivati s EU u nastojanju da prevlada bosanskohercegovačku klijentelističku politiku i dekonstruira ozloglašeno zauzimanje države od strane svoje korumpirane elite, koja iskorištava etničku pripadnost i strah od „drugog“ za vlastite financijske dobiti .

Dodik pokušava izbjeći pogled na svoje bogatstvo

Interview: Kako u tom smislu ocenjujete ulogu predsednika Srbije Aleksandra Vučića?

Petritsch: Gospodin Schmidt je nedavno imao konstruktivan sastanak sa predsednikom Vučićem u Beogradu. Ovo bi moglo pomoći discipliniranju gospodina Dodika. Vidjet ćemo. Predsjednik Vučić zna da je Dodikova secesionistička retorika loša za ambicije Beograda na putu ka EU. Prošle godine nije otvoreno novo poglavlje. Sve veći broj država članica EU skeptičan je po pitanju demokratskih garancija mnogih država Zapadnog Balkana. Beograd je duboko svjestan da su suverenitet i integritet BiH, kao i normalizacija odnosa Beograda i Prištine glavni prioriteti Bruxellesa. I Vučić to zna, on je iskusan političar.

Interview: Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ne prestaje govoriti o otcjepljenju Republike Srpske od BiH. Smatrate li to stvarnom opasnošću ili samo pričama koje zamagljuju lošu ekonomsku i društvenu situaciju?

Petritsch: Ne radi se o otcjepljenju – to se nikada neće dogoditi. Dodik želi skrenuti pažnju s katastrofalne ekonomske i društvene situacije i sa svog dubokog angažmana u korupciji. Ponavljanjem riječi S (secesija), (sada čak i sa atributom “mirna”) pokušava izbjeći bliži pogled na svoje bogatstvo. SAD su već stavile Dodika na takozvanu “crnu listu”. On je jedan od rijetkih predsjednika u svijetu koji ne može putovati u Washington.

Plan predsjednika Bidena je još snažnija borba protiv korupcije na visokom nivou na Zapadnom Balkanu. Tu mu je potrebna sva podrška iz Bruxellesa. Očekuje se rigoroznija politika ne samo protiv Budimpešte i Varšave, već i protiv zloglasnih prestupnika u BiH.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...