Predsjedništvo BIH u svom voznom parku posjeduje 39 vozila. Međutim, za dio njih uopšte se ne zna gdje se koriste, jer se izvještaji o pređenoj kilometraži podnose tek na kraju mjeseca. 

To je utvrdila Kancelarija za reviziju institucija BiH.

Građani kažu da je to samo dokaz da oni koji su na vlasti mogu da rade šta hoće.

Institucija Predsjedništva BiH, u ovom trenutku raspolaže sa 39 službenih automobila. Samo u 2020. godini troškovi za održavanje tih vozila iznosili su 317.960 KM. Najviše novca utrošeno je na gorivo 126.697 KM, na popravak i održavanje vozila više od 100 hiljada maraka (102.477 KM), auto gume 30.764 KM i osiguranje vozila 28.339 KM. 

Kancelarija za reviziju institucija BiH utvrdila je da se 23 automobila koriste direktno za potrebe tri člana Predsjedništva BiH i zaposlene u njihovim kabinetima, a preostalih 16 za potrebe službenika. 

Međutim, prema propisanim pravilima, vozila koja koriste članovi Predsjedništva i glavni službenici su izuzeta od vođenja dnevne evidencije korištenja. To znači da se ni u jednom trenutku ne zna gdje, kada i u koje svrhe se koriste ti automobili. 

„Provedenom revizijom smo konstatovali kako se za ukupno jedanaest vozila ne vodi dnevna evidencija o korištenju vozila. Za ova vozila su utrošena značajna financijska sredstva za troškove održavanja i goriva. S obzirom na navedeno, nismo se mogli uvjeriti u racionalno i namjensko korištenje navedenih vozila",  navodi se u izvještaju Kancelarije za reviziju insitucija BiH.

Iz Transparency Internationala BIH nisu iznenađeni navedenim. Kažu da je na ovaj način nastavljena praksa netrasparentnog korištenja javnih resursa, i to najčešće u privatne svrhe.

„Ono što naši službenici rade jeste da se često službena putovanja poklapaju sa nekim privatnim interesima. Imali smo dosta primjera gdje su i građani i novinari slikali i snimali službene automobila na crnogorskom primorju i hrvatskom primorju u jeku turističke sezone“, kaže Damjan Ožegović.                                   

Revizori su nedostatke utvrdili i po pitanju zapošljavanja za potrebe Predsjedništva BiH. Iako je na kraju 2020. godine u ovoj instituciji bilo zaposleno 112 radnika, novčana sredstva odobrena su za njih 146.  Ta razlika se odnosi na zaposlene po osnovu ugovora o djelu. Za te potrebe u prošloj godini isplaćeno je 171.447 KM. 

A nenamjensko trošenje sredstava pronađeno je u Uredu oficira za vezu s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.

„Analizom troškova nastalih temeljem ugovora o djelu, nismo se mogli uvjeriti kako su troškovi za ugovore o djelu u Uredu broj 3 u ukupnom iznosu od 39.000 KM opravdani. Naime, jedna osoba je angažovana putem ugovora o djelu tokom cijele godine za mjesečnu naknadu u iznosu od 2.000 KM, a za poslove regionalnog političkog analitičara. Plaćanje se vršilo mjesečno u eurima putem inostrane doznake. Druga osoba je angažovana za mjesečnu naknadu od 1.250 KM, takođe cijelu godinu, a za poslove logistike u Uredu oficira za vezu", saopšteno je u revizorskom izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Ugovor o djelu, često je paravan za zvanično zaposlenje u institucijama BiH, ističu predstavnici nevladinih organizacija.

„Određena lica se tako zapošljavanju čak i onda kada nisu potrebna. Zatim se raspisuju neki fiktivni konkursi na koje će biti primljeni upravo oni koji rade. Takođe, ono što je sporno da su ti ugovori o djelu najčešće se zaključuju za vrijeme izborne kampanje", pojašnjava predstavnik Transparency Internationala u BiH Damjan Ožegović.

U preporuci koja je upućena na adresu Predsjedništva BiH, revizori ističu da ovaj organ treba raditi na racionalizaciji izdataka po osnovu ugovora o djelu te provesti procedure zapošljavanja u skladu sa važećim propisima koji regulišu ovo područje, a sve u svrhu namjenskog trošenja sredstava.