Džaferović se u početku dotakao pitanja blokade institucija od političkih partija iz RS-a te šta očekuje da Schmidt učini povodom ovog problema jednom kada se godišnji odmori završe. 

- Sada smo u situaciji jedne opće blokade koja dolazi od političkih predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska, koja je protivdejtonska aktivnost i zaista je vrijeme da visoki predstavnik poduzme određene radnje kako bi pomogao BiH, kako to stoji u samom Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Funkcionisanje institucija države BiH je osnovna obaveza po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Mnogo puta sam do sada kazao da Dejtonski mirovni sporazum nije švedski stol da s njega uzimate ono što vam se sviđa, a ne uzimate ono što vam se ne sviđa. 

Džaferović je, osim toga, rekao da je blokiranje institucija BiH, a uzimanje plate, krajnje nemoralan postupak i da se nikako drugačije ne može opisati, ali da u našem sistemu, nažalost, ne postoje propisane sankcije za ovakvo ponašanje.

- Ne mogu zastupnici reći: "Nećemo da dođemo na sjednicu Parlamenta", i onda uredno na kraju mjeseca primiti platu. To treba da bude početak jednog sistema mjera koje moraju biti usvojene u BiH, da to osjete na platama. Sistem koji mi imamo, njima praktično omogućava da budu vrlo komotni.

Džaferović kao jedno od rješenja blokade institucija BiH vidi u bonskim ovlastima koje ima visoki predstavnik te koji bi njihovom upotrebom blokadu mogao privesti kraju. 

- Znam da se nerado poseže za njima, ali bolje posegnuti i za njima nego držati BiH u blokadi. Nadam se da će nakon godišnjih odmora institucije BiH, uz pomoć i visokog predstavnika, a i konačnog shvatanja ovih koji opstruiraju da im to ništa dobro ne može donijeti, početi normalno da funkcionišu.

Džaferović se u razgovoru dotakao i Zakona o zabrani negiranja genocida koji je na isteku svog mandata nametnuo Valentin Inzko, osvrnuvši se na njegovu primjenu u RS-u rekavši da, ako se neko odluči da suprotstavi entitetsku policiju državnim agencijama u izvršenju njihovog posla i njihovih kompetencija i njihove nadležnosti, onda će tek učiniti jedno veoma teško krivično djelo i tada počinje jedna spirala krivičnih djela. Osim toga, rekao je i kako je RS uvođenjem zakona kojim je kažnjivo vrijeđanje ovog entiteta krenula potpuno obrnutim putem.

- Ovaj zakon, koji je došao od Narodne skupštine RS, on je neustavan. Postoje dva zakona, jedan koji ne priznaje zakone visokog predstavnika, što je apsolutno neustavno i to ne može izdržati nikakvu kritiku, a kamoli ozbiljnu kritiku pred bilo kojom ozbiljnom pravosudnom instancom. To sasvim sigurno neće proći na Ustavnom sudu BiH, to će biti srušeno, to će biti oboreno. Drugi zakon je zakon koji zabranjuje da se govori istina, da se govori ono što su utvrdile presude Međunarodnog suda pravde, Haškog krivičnog tribunala, na neki način, uvodi se neka vrsta verbalnog delikta i to su dvije potpuno različite stvari. Tako da i taj zakon sasvim sigurno neće izdržati test ustavnosti na Ustavnom sudu BiH.

Neizbježno pitanje izmjena Izbornog zakona nerijetko u pitanje uvodi i sumnju u održavanje sljedećih izbora, za koje je Džaferović uvjeren da će se održati na vrijeme i da neće biti nikakvog bojkota.

- Naša je obaveza da izmijenimo Izborni zakon, da ga uskladimo s odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Prije toga, naravno, moramo promijeniti Ustav BiH i naša je obaveza da poboljšamo svoj izborni proces kako bismo ga učinili što kredibilnijim kako bi se legitimna volja građana što vjernije iskazala kroz izborni rezultat. 

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik često prijeti otcjepljenjem RS-a te su njegova obraćanja često ispunjena antibosanskom retorikom kako protiv države, tako i protiv njenih građana. Džaferović tvrdi kako nijednu njegovu riječ ne uzimaju s rezervom, ali da smatra kako Dodik s ovim izjavama sakuplja političke poene.

- Republika Srpska, mnogo puta sam to do sada kazao, nije samo entitet srpskog naroda nego i bošnjačkog i hrvatskog i svih ostalih naroda koji žive u tom entitetu. Ona je dio BiH i zauvijek će ostati dio BiH. Dejtonski mirovni sporazum predstavlja neku vrstu ravnoteže i nije moguće razbijati državu BiH, a ići putem samostalnosti entiteta RS, jer onda je to sasvim sigurno put u nestanak tog entiteta, jer BiH će i poslije Daytona nastaviti da postoji, zato što je postojala i prije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nanose sebi štetu, izazivaju nepotrebne tenzije i, na kraju, ako se odluče na to, ugrozit će sasvim sigurno mir i stabilnost i u BiH i u regionu, rekao bih i u Evropi i u svijetu - prenosi Anadolija.