Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) nedavno je uputio zahtjev društvenim mrežama Twitter i YouTube, a prije toga i Facebooku, da zabrane negiranje genocida u Srebrenici na svojim platformama.

Institut za istraživanje genocida Kanada vodi evidenciju o sadržajima na društvenim mrežama i navodi da najviše objava u kojima se vrijeđaju srebreničke žrtve, dolazi iz Srbije, ali ih ima i iz Rusije, Francuske, SAD-a, Kanade, BiH i drugih država.

U vezi sa zahtjevom IGK-a, YouTube je odgovorio da imaju "jasnu i uspostavljenu politiku u vezi s govorom mržnje, a koja zabranjuje sadržaje koji minimiziraju ili negiraju dobro dokumentovane, nasilne događaje, uključujući i genocid u Srebrenici".

- Ako se utvrdi da sadržaj krši ove smjernice, mi ćemo ga ukloniti - dodali su iz YouTubea.

Twitter je odgovorio da njihova "politika mržnje zabranjuje širok spektar ponašanja".

- To uključuje targetiranje pojedinaca s uvrijedljivim namjerama, pozivanje na nasilne događaje, vrstu nasilja gdje su zaštićene kategorije ljudi bile žrtve ili gdje se pokušava poricanje, odnosno minimiziranje takvih događaja. Također, imamo snažnu politiku u slučajevima glorifikovanja politike nasilja i preduzimamo mjere protiv takvog sadržaja i ponašanja koji pokušavaju da veličaju ili hvale nasilje i genocid - naveli su iz Twittera.

Direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada Emir Ramić izjavio je da ni istraživači, kao ni žrtve genocida, nemaju pravo na šutnju i zaborav.

- Borba za istinu i pravdu je osnova našeg opstajanja i postojanja i za nju se vrijedi boriti. Holokaust nije počeo s gasnim komorama. Genocid u BiH nije počeo sa masovnim ubistvima. Počeli su s nacionalnom i rasnom diskriminacijom i govorom mržnje. Najbolje odavanje počasti žrtvama genocida je organizovana i znalačka borba za prevenciju kroz jednakost u našim riječima i djelima. Naš motiv borbe za istinu i pravdu nije mržnja protiv drugog i drugačijeg nego oslobađanje žrtve od straha pomoću kulture sjećanja, a u ime bolje budućnosti. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu, ali i u borbi protiv negiranja genocida, falsifikovanja sudskih, naučnih i historijskih činjenica o genocidu i veličanju presuđenih ratnih zločinaca - naveo je Ramić.

Odanost istini i pravdi, kako dodaju iz IGK-a, mora se trasirati znanjem, obrazovanjem i naukom. Jer, uporno se pokušava ukrasti kultura sjećanja da bi se namjerno i, ono što je posebno opasno, institucionalno sakrila istina i pravda. U toj borbi protiv silovanja istine i pravde, od čijeg ishoda zavisi ne samo budućnost države BiH, već i svijeta uopšte, glas žrtava i svjedoka genocida, ali i istraživača, mora se glasnije čuti.

- Sudske odluke jesu važne, ali nedovoljne u procesu ne samo institucionalizacije kulture sjećanja, već i u procesu lobiranja protiv laži, negiranja sudskih i historijskih činjenica, namjernog i organizovanog prekrajanja i pisanja lažne historije. Mora se organizovano i znalački suprotstaviti pokušajima lobističkih centara da se žrtvi genocida u BiH nametne ekstremizam - navode iz IGK-a.

Cilj IGK-a je da okupi što veći broj mladih istraživača koji će postati lideri u oblasti istraživanja genocida, borbe protiv negatora genocida, revizionista historijskih, naučnih i sudskih činjenica o genocidu i glorifikatora presuđenih ratnih zločinaca. Želimo umrežiti, odnosno uvezati te mlade istraživače. Tako ćemo stvoriti ljudski potencijal spreman da se uhvati ukoštac s negatorima genocida, revizionistima i glorifikatorima, ali i da lobira za istinu i pravdu - saopćeno je iz IGK-a.