Donji dio leđa predstavlja poveznicu između gornjeg i donjeg dijela tijela i kao takav nosi veći dio naše tjelesne težine.

Dobra je vijest da ovaj neugodan simptom u većini slučajeva prolazi kroz tjedan - dva i to uz osnovnu brigu o samom sebi.

Međutim, ako je bol snažna ili traje nekoliko tjedana, valja potražiti pomoć liječnika.

Protuupalni lijekovi

Ako ste odlučili biti jaki i pustiti vrijeme da učini svoje, ipak si možete bol olakšati lijekovima poput ibuprofena koji će prema istraživanjima najbolje djelovati na ovu vrstu boli.

Hladno-topli oblozi

Možete se poslužiti i vrećicom smrznutog graška prvih 48 sati dok bol malo ne popusti. Ako možete izdržati, stavite ga na bolno mjesto oko 10-ak minuta, nekoliko puta na dan. Kada prođe ovo razdoblje, hladne obloge zamijenite toplim ručnikom. Hladni oblozi "zatvaraju" kapilare i usporavaju protok krvi na tom dijelu tijela što pomaže pri smanjivanju otekline, dok topli oblozi opuštaju zategnute mišiće i pojačavaju cirkulaciju te dovode više kisika do tkiva.

Pravilna obuća

Nekada je bol u donjem dijelu leđa direktno povezana sa stanjem stopala pa se javite ortopedu koji će ih pogledati i analizirati način na koji hodate - nepravilan gaz može dovesti do bolova u leđima. Tu će vam pomoći ortopedski ulošci, ali i fizikalna terapija može biti od velike pomoći.

Dr. med. Nataša Desnica, službena liječnica skijaške reprezentacije iz Poliklinike Kaliper objasnila je i što se dogodilo s vašom kralježnicom u pandemiji te zašto sve češće osjećate bolove:

"Kao posljedica neaktivnosti velike probleme često nam radi i kralježnica. Zbog svoje specifične građe, i 33-34 kralježaka koji su međusobno povezani, izuzetno je važno dobro brinuti o svojoj kralježnici. Posebno treba obratiti pažnju na dovoljnu snagu paravertrebralnih mišića (mišića koji se nalaze uz samu kralježnicu i osiguravaju njezinu stabilnost), kao i na adekvatnu fleksibilnost, dobru propriocepciju i što bolju statiku."

Također, potrebno je kralježnicu što manje izlagati velikim teretima, prisilnim položajima, gledanju u ekrane pod nepovoljnim kutevima, a treba misliti i na dobar krevet, te anatomski radni stolac. Glavni simptom je bol, koji je nekad prisutan samo lokano, a ponekad se širi npr. u noge ili u ruke (kod oštećenja diskova, te pritiska na pripadajuće živčane strukture).

Kod težih oštećenja (koja se nažalost pojačavaju neaktivnošću) može doći i do propadanja motoneurona nogu i ruku, te npr. kljenuti stopala. Kod takvih situacija česta su i senzorna oštećenja, kad dolazi do trnjenja i smanjenog osjeta ruku ili nogu. Kod problema s vratnom kralježnicom znaju se javiti i glavobolje i vrtoglavice. Često dolazi i do smanjene pokretljivosti pojedinog dijela kralježnice, koja može prijeći i u potpunu ukočenost.