Kada su talibani vladali Afganistanom između 1996. i 2001. godine, Saudijska Arabija bila je jedna od samo tri države koje su priznale njihovu vladu. Osim nje to su učinili još samo Pakistan i Ujedinjeni Arapski Emirati. Međutim - stvari su se promijenile, prenosi Srbija Danas.

Saudijska Arabija je tada godinama održavala intenzivne odnose s talibanima. Ona je u Pakistanu finansirala vjerske škole, takozvane medrese, iz kojih su regrutovane bezbrojne pristalice talibanskog pokreta, kako u Pakistanu tako i u Afganistanu. Doduše, učenje iz medresa o sunitskom islamu razlikuje se djelomično od državne saudijske religije vehabizma. Ali zajedničko im je ultrakonzervativno tumačenje islamskih pisanih izvora.

U 1980-im godinama, kada su u Afganistan umarširale sovjetske jedince – Saudijska Arabija je podržavala borbu vjerski motivisanih afganistanskih ratnika mudžahedina protiv Sovjetskog Saveza. Tu je Saudijska Arabija sarađivala sa Sjedinjenim Američkim Državama i Pakistanom. Dok su SAD željele da suzbiju širenje komunizma u Afganistanu, Saudijci su željeli da brane islam. Procjenjuje se da su obje zemlje na taj rat potrošile po četiri milijarde dolara.

Nakon povlačenja sovjetske vojske i za vrijeme građanskog rata koji je potom izbio 1990-ih godina, Saudijska Arabija je, prvenstveno u finansijskom smislu, postala jedna od najvažnijih saveznica talibana koji su nastali iz mudžahedina. Osim toga, UN je optužio Saudijsku Arabiju za isporuku oružja talibanima uprkos međunarodnom embargu.

11. septembar kao prekretnica

Ali ta podrška naglo je okončana nakon napada od 11. septembra 2001. godine. Toga su dana pripadnici terorističke organizacije Al-Qaide napali više ciljeva u SAD-u. U samoubilačkim napadima ubijeno je više od 3.000 ljudi. Pritisak iz Washingtona naveo je vladu u Rijadu da prekine veze s talibanima, budući da su oni davali utočište Al-Qaidi. Ali na nižim nivoima je i dalje postojala povezanost između državnih, vjerskih i privatnih faktora.

Danas se Saudijska Arabija distancira od svojih bivših partnera. Čak je odustala od posredničke uloge u pregovorima između talibana i smijenjene afganistanske vlade. Tu je ulogu u međuvremenu preuzeo Katar.

Nakon što su talibani sredinom augusta osvojili Kabul, saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova je objavilo: "Kraljevstvo stoji iza odluka koje donosi afganistanski narod." To drugim riječima znači da se Saudijska Arabija više ne želi kao prije miješati u unutrašnju afganistansku politiku. Ali i da više neće utjecati na talibane po želji zapadnih partnera.

I stvarno, malo toga govori u prilog oživljavanju nekadašnjeg saudijskog utjecaja na talibane. Rijad je naime saveznik SAD-a, prema kojem talibani imaju vrlo distancirani odnos. Osim toga, tu su i mjere modernizacije koje u zadnje vrijeme sprovodi prestolonasljednik Mohamed bin Salman. Njegova ideja o barem djelomično liberalnoj i otvorenoj Saudijskoj Arabiji nije u skladu s podržavanjem islamističkih ekstremista u drugim zemljama.

Novi saveznik

Talibani su danas znatno bliskiji s jednom drugom državom: s Iranom. I to bez obzira na vjerske razlike: Iran se smatra šijitskom državom dok su talibani sunitski pokret. Još prošle godine je politolog Vinaj Kaura iz trusta mozgova The Middle East iz Washingtona upozorio: "Taj novi razvoj je u jakom kontrastu prema eri bivšeg talibanskog režima koji je podržavala Saudijska Arabija, zakleti protivnik Irana".