Nema čarobnog broja kad je tjelovježba u pitanju, no to ne znači da brojevi nisu važni. Nije ih teško zapamtiti, a kako su vježbe lako mjerljive, oni mogu imati važnu ulogu u javnom zdravlju kao pokazatelj koliko nam je vježbe potrebno.

Kad je u pitanju hodanje, mnogima će odmah pasti na pamet broj 10.000, dugo idealiziran kao svakodnevno potreban broj koraka za unaprjeđenje zdravlja, piše portal Science Alert. 

Dokaza o pozitivnom učinku hodanja na zdravlje ima napretek, a studije o dužini i intenzitetu često se provode.  

U posljednjoj takvoj, objavljenoj u časopisu američke medicinske udruge (JAMA), naučnici predvođeni Amandom Paluch sa Sveučilišta Massachusetts pratili su godinama dvije hiljade muškaraca iz četiri američka grada. 

Grupa muškaraca prosječne dobi iznad 45 godina nosila je akcelerometre koji su svakodnevno bilježili broj i intenzitet njihovih koraka.

Eksperiment je počeo 2005. i trajao je do 2018. godine, do kada je 72 posto članova originalne grupe umrlo. 

Rezultati su pokazali da postoji manji rizik od prerane smrti kod osoba koje su dnevno prehodale 7.000 koraka u usporedbi s onima koji su koračali manje. Intenzitet hodanja nije imao učinak na mortalitet. 

Naučnici smatraju da će povećanje broja koraka u najmanje aktivnoj populaciji znatno pridonijeti njihovom zdravlju, no nakon određenog praga dodatni koraci više nemaju dodatan učinak. 

"Više od 10.000 koraka dnevno nismo povezali s dodatnim smanjenjem rizika od preuranjene smrti", napisali su. 

Premda rezultati uveliko potvrđuju ono što smo već znali o dobrobiti hodanja iz prethodnih studija, novi prag od 7.000 koraka bez sumnje je lakše ostvariv nego 10.000 i mogao bi motivirati na hodanje i one koji mu nisu skloni. 

"Broj koraka u danu jednostavan je i lako mjerljiv cilj i odličan je način promocije zdravlja", rekla je Paluch. "Sedam hiljada koraka dnevno mogao bi biti realan cilj i za najmanje aktivne pojedince"!