Fizički napad ili prijetnja, obraćanje uz viku i vrijeđanje, neprimjereno komentarisanje osobina radnika, vulgarni komentari, neopravdano kratki rokovi za posao, prikupljanje podataka o porodičnom i bračnom stanju, seksualno uznemiravanje više se neće tolerisati u Republici Srpskoj. Tako stoji u Zakonu o zaštiti od uznemiravanja na radu koji je juče usvojila Narodna skupština Republike Srpske, na koji se čekalo godinama, a koji je u junu dobio zeleno svjetlo u Vladi Srpske.

Tako, najkraće rečeno, uznemiravanje na radu, u smislu ovog zakona, jeste svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu, koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode.

Karakteristično je da se zakon ne odnosi samo na one koji su u radnom odnosu, nego i na one koji po bilo kojem osnovu učestvuju u procesu rada, ali i osobe koje traže zaposlenje, kao i na poslodavce.

Ovim zakonom uređuje se zaštita, postupak za ostvarivanje prava na zaštitu i druga pitanja od značaja za zaštitu od uznemiravanja na radnom mjestu.

Postupak za ostvarivanje prava

Kada je riječ o postupku zaštite od uznemiravanja na radu, zakon navodi da se on sprovodi kod poslodavca, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, organa nadležnog za inspekcijski nadzor i nadležnog suda.

Radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu kod poslodavca u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja. Zahtjev, uz pismenu saglasnost radnika, može podnijeti predstavnik sindikata ili drugi predstavnik radnika, a poslodavac je dužan da po saznanju da je izvršena radnja uznemiravanja na radu pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne discipline, te da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka, sprovede postupak zaštite od uznemiravanja na radu.

Radnik koji smatra da je pretrpio uznemiravanje na radu može da podnese prijedlog za mirno rješavanje spora Agenciji ili da podigne tužbu za zaštitu od uznemiravanja na radu, ukoliko se postupak kod poslodavca obustavi bez zaključenog sporazuma.

Važno je naglasiti da u postupku zaštite od uznemiravanja na radu, ukoliko radnik učini vjerovatnim da je bio izložen uznemiravanju na radu, teret dokazivanja da nije bilo uznemiravanja na radu je na poslodavcu.

Nadzor i kaznene odredbe

Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši inspekcija rada u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove, u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima je uređena oblast inspekcija.

Kazne za uznemiravnje radnika u novom zakonskom rješenju kreću se od nekoliko stotina do 12.000 maraka, a pod uznemiravanjem se smatraju brojna ponašanja, među kojima su i neprimjereno komentarisanje fizičkog izgleda, obraćanje uz viku i drugo.

Tako će se kaznom od 2.000 KM do 9.000 KM kazniti poslodavac ako zloupotrebi pravo na zaštitu od uznemiravanja na radu, ne informiše radnika, odnosno predstavnike radnika, predstavniku sindikata i drugom predstavniku radnika ne omogući edukaciju i osposobljavanje.

Novčane kazne od 3.000 KM do 12.000 KM predviđene su za poslodavca ako ne organizuje proces rada na način da spriječi uznemiravanje na radu, radniku ne obezbijedi zaštitu od uznemiravanja na radu, ne donose rješenje o obustavljanju postupka, ne sprovede mjere iz sporazuma, ne izrekne mjeru za sprečavanje uznemiravanja na radu do okončanja postupka. Isti raspon kazne predviđen je za poslodavca koji radnika koji je pokrenuo postupak zaštite stavi u neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike, protiv tog radnika pokrene postupak za utvrđivanje disciplinske, materijalne ili druge odgovornosti, ili mu otkaže ugovor o radu, ili drugi ugovorni odnos po osnovu rada, ili ga proglasi viškom.

Uznemiravanje na radu u porastu

Iz Vlade RS su u junu kada je dato zeleno svjetlo zakonu objasnili da je uznemiravanje na radu, bez obzira na svoje pojavne oblike (fizičko, psihičko ili seksualno uznemiravanje, mobing) u porastu.

"Prema podacima u godišnjim izvještajima Ombudsmana za ljudska prava BiH, od 2015. godine do danas postoji trend rasta slučajeva mobinga. U tom smislu, ombudsmani primjećuju da je konstantan visok broj žalbi na mobing, uz konstataciju da prema njihovim procjenama ovi podaci i dalje ne predstavljaju stvaran prikaz, jer ima neprijavljenih slučajeva, zbog generalnog nepovjerenja, kao i zbog straha od eventualnih negativnih posljedica po status žrtava", naveli su tada.