Naime, prema istraživanju Svjetske banke u BiH, javna preduzeća često posluju sa gubicima, građanima ne pružaju kvalitetne usluge, te koče razvoj zemlje i opterećuju budžete, a kako je već napomenuto, njihovi dugovi sežu do čak jedne četvrtine ukupnog BDP-a.

Gavran: Dug rezultat višegodišnjeg lošeg upravljanja

Ekonomista Igor Gavran u izjavi za CAPITAL ističe da je ovaj dug rezultat višedecenijskog lošeg upravljanja u BiH, na svim nivoima i u samim javnim preduzećima.

„Partije upravljaju javnim preduzećima i koriste ih kao da su njihova privatna, a ne javna. Upravljačke strukture se biraju po kriterijumima partijske podobnosti i privatnih poznanstava. Stručnost se pojavljuje tek rijetko i slučajno, a i tada nema puno koristi od individualne stručnosti ako formalni rukovodioci ispunjavaju političke naloge. Nerijetno se neracionalno povećava broj zaposlenih ili se u javnim nabavkama preferiraju dobavljači koji ne nude najbolji omjer kvaliteta i cijene proizvoda i usluga”, rekao je Gavran za CAPITAL.

Prema njegovim riječima, ogroman dio duga se odnosi i na direktno i besramno kršenje zakona, odnosno doprinosi za zaposlene nisu uplaćivani.

„Imamo radnike koji tek po ispunjavanju uslova za penziju shvate da im nedostaju brojne godine radnog staža ili ne mogu ovjeriti zdravstvenu knjižicu jer doprinos za zdravstvo nije uplaćen. Time se nanosi ogromna šteta penzionim i zdravstvenim fondovima“, naglasio je Gavran.

Dodao je da kao kruna svega, uglavnom nikada niko ne odgovara za loše poslovanje i destrukciju javne imovine, ni u upravama javnih preduzeća ni u vlasti koja ih imenuje.

Depolitizacija jedino rješenje

Gavran smatra da je jedino rješenje za ovako loše stanje depolitizacija javnih preduzeća, odnosno njihovo efikasno upravljanje od strane stručnjaka, a ne partijskih kadrova.

„Tada bi stručnjaci mogli najbolje sagledati stanje u preduzećima i predložiti rješenja za saniranje dugova. Ako su mnoga javna preduzeća ignorisala i zakonske obaveze poput uplate doprinosa ili izbora najpovoljnijih ponuđača u javnim nabavkama, nemam iluzija da bi poštovali i bilo kakva ograničenja zaduživanja”, dodao je Gavran.

Kako zaključuje, neophodno je i da nadležna vlast počne da provodi zakonske i druge propise jednako prema svima.

Dug težak nekoliko milijardi maraka

Dug javnih preduzeća u Republici Srpskoj je na kraju prošle godine, kako je CAPITAL ranije pisao, iznosio 982,5 miliona maraka, dok, prema istraživanju Centra civilnih inicijativa (CCI) u FBiH postoji 48 javnih preduzeća sa 22.000 zaposlenih i 5,2 milijarde duga.

U Republici Srpskoj najviše duguju „Autoputevi RS“ i to 493,3 miliona КM, slijedi ih „Elektroprivrede RS“ sa 291,9 miliona КM, zatim „Željeznice RS“ sa 102,2 miliona КM, dok „Putevi RS“ duguju 68,3 miliona КM.

Kada je u pitanju FBiH, najveća ukupna dugovanja imaju „Elektroprivreda BiH“ sa zavisnim društvima koja duguje skoro 1,2 milijarde KM. Slijede „Autoceste FBiH“ sa dugom od milijardu KM, „Željeznice FBiH“ sa 771 milionom KM duga, „Ceste FBiH“ sa 475 miliona KM, te „Elektroprivreda HZ HB“ sa dugom od 439 miliona KM.