KAKO SRBIJA NAGRAĐUJE SVOJE RATNE ZLOČINCE: “Dive im se visoki državni zvaničnici, smiješe se pred kamerama i niko se na ulici prepunoj ljudi ne čudi…”

Trideset godina nakon što se na Balkanu zaratilo, nekoliko desetaka osuđenih ratnih zločinaca polako izlazi iz zatvora nakon što su odslužili kazne.

  • Društvo

  • 16. Okt. 2021  16. Okt. 2021

  • 0

Osuđeni ratni zločinac zvan Kapetan Dragan traži u centru Beograda pomilovanje za čovjeka koji je ubio srbijanskog premijera. Smiješi se pred kamerama i niko se na ulici prepunoj ljudi ne čudi njegovoj kampanji, piše AFP u svojoj analizi.

Trideset godina nakon što se na Balkanu zaratilo, nekoliko desetaka osuđenih ratnih zločinaca polako izlazi iz zatvora nakon što su odslužili kazne u inozemstvu.

Po povratku u Srbiju prihvaćeni su i čak im se dive visoki državni zvaničnici te privlače veliku pažnju provladinih medija, prenosi Hina.

Nekoliko istaknutih ratnih zločinaca nastavilo je političke karijere dok su drugi vodili vojne parade ili napisali knjige s revizionističkim pristupom historiji koje su distribuisali državni izdavači.

Aktivisti za ljudska prava ističu da Srbija nikada nije provela samoispitivanje kao Njemačka nakon Drugog svjetskog rata.

Osuda američke ambasade

Sijedi Kapetan Dragan, punim imenom Dragan Vasiljković, bivši je paravojni zapovjednik koji je odslužio kaznu od 13,5 godina zatvora zbog mučenja i ubistava civila i ratnih zarobljenika tokom rata u Hrvatskoj.

Vasiljkovićevu kampanju da se prijevremeno pusti na slobodu Zvezdana Jovanovića Zmiju, njegovog ratnog druga koji je ubio reformističkog premijera Zorana Đinđića 2003. godine, jako su promicali provladini mediji.

Američka ambasada u Beogradu osudila je peticiju.

„Teško je shvatiti zašto osuđeni ratni zločinac dobiva javni prostor da bi zagovarao puštanje na slobodu osuđenika za ubistvo prvog srbijanskog demokratski izabranog premijera”, rekao je glasnogovornik američke ambasade za Glas Amerike.

Herojski doček

Historičarka Dubravka Stojanović smatra da je kampanja posljednja faza borbe protiv ideja koje je zastupao Đinđić.

Đinđić je predvodio ustanak kojim je svrgnut režim Slobodana Miloševića i želio je privesti pravdi ratne zločince, ali su ga ubili bivši paravojnici udruženi s kriminalnim podzemljem. U međuvremenu, bivši Miloševićevi lojalisti pronašli su put nazad do vlasti.

Predsjednik Aleksandar Vučić, najmoćniji čovjek u Srbiji, stekao je zao glas kao Šešeljev radikal i Miloševićev ministar informisanja. Od tada se transformisao u vođu desnog centra i tvrdi da je predan ulasku u EU.

Međutim, aktivisti za ljudska prava tvrde da su Vučić i njegovi saveznici historijski revizionisti.

„Ova vlada pretvorila je izbjegavanje odgovornosti u nacionalni interes”, rekla je Jovana Kolarić iz beogradske nevladine organizacije Centar za humanitarno pravo.

Prvi ratni zločinac koji je dobio formalno priznanje od države bio je Vladimir Lazarević, bivši vojni zapovjednik odgovoran za nasilno protjerivanje Albanaca s Kosova. Nakon 10 godina provedenih u zatvoru, vladino izaslanstvo organizovalo mu je 2015. herojsku dobrodošlicu.

Bio je pozvan da predaje na srbijanskoj vojnoj akademiji, a Ministarstvo odbrane objavilo mu je knjigu. Isto je učinilo s knjigom Nebojše Pavkovića, drugog osuđenog ratnog zločinca.

Slobodan čovjek

Aleksandar Vulin, jedan od Vučićevih najbližih saradnika, proglasio je „kraj stida” na jednom vojnom događaju 2017. godine.

„Niko se nikada više neće stideti tih ljudi, jer se vojska kojom su komandovali i ljudi koje su branili nisu stideli”, rekao je za dvojicu osuđenih ratnih zločinaca u publici.

Jedan od njih, Nikola Šainović, bio je Miloševićeva desna ruka. U politiku se vratio nedugo nakon puštanja iz zatvora 2015. i dobio je visoku dužnost u Socijalističkoj stranci, mlađem partneru u vladajućoj koaliciji.

Njegov put od presude do oslobađanja i političke rehabilitacije slijede i drugi.

Bivši jugoslavenski oficir Veselin Šljivančanin, osuđen zbog pokolja 260 ljudi u Hrvatskoj 1991. godine, primljen je u vrhovno tijelo srbijanske vladajuće stranke i često se pojavljuje na njihovim skupovima.

„On je slobodan čovek koji je odslužio svoju kaznu. Što biste hteli: da ga se uhapsi, ubije?”, rekao je Vučić kada se Šljivančanin prvi put pojavio.

Šljivančanin kaže da je Vučić bio jedini razlog za njegovo uključivanje u politiku i čovjek „za kojeg bi dao život”.

„Mi borci, uvek smo imali njegovu podršku. Otkako je preuzeo vlast ne moramo hodati pognute glave”, rekao je za lokalne medije.

Ružna istina

Po riječima advokata za ljudska prava Milana Antonijevića, država stoji „logistički, finansijski i moralno iza dela osuđenih ratnih kriminalaca”.

Antonijević tvrdi da je potpora zvaničnika počiniteljima zločina proračunat način umirivanja krajnje desnih birača.

Ali historičarka Stojanović vjeruje da to skriva „ružnu istinu” da su mnogi Srbi podržavali politiku koja je dovela do pokolja i masovnih protjerivanja 1990-ih.

Uprkos tome što je Srbija formalno priznala međunarodne sudove, ankete pokazuju da većina Srba ne vjeruje da su ti sudovi nepristrani.

„Svako želi sakriti svoj stid. Revizija historije služi i onima na vlasti i društvu – vladi, jer je do grla u ratovima koje je jednom podržavala, i društvu, jer se ne želi suočiti sa odgovornošću za masovnu podršku koju je uživao Miloševićev ratni program”, rekla je Stojanović,  prenose Agencije.

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...