Razgovarao: Darko Omeragić

Politički avanturizam člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika kojem svjedočimo u posljednjih nekoliko sedmica, a kojem je cilj da se opozovu pojedini zakoni doneseni na državnom nivou i onemogući normalno funkcionisanje države, osim političkih, traži i neku drugu vrsta reakcije. Prije svega, potrebna je reakcija pravosudnih institucija koje su stvorene da štite državu, jer Dodika koji svojim aktivnostima vjerovatno želi skrenuti pažnju s pada vlastite popularnosti u RS -u i jačanja opozicije u tom entitetu, nije zaustavila ni poslovična “zabrinutost” Evropske unije zbog stanja u BiH . No, Dodik svojim ponašanjem sasvim sigurno pomaže I svom mentoru Aleksandru Vučiću, predsjedniku Republike Srbije koji je, također, zatrpan raznim aferama u Srbiji i opterećen gubljenjem Kosova, pa pribjegava oprobanom receptu - bacanju "dimnih bombi", a jedna od glavnih "dimnih bombi" kojom se prikrivaju svi bitni problemi i afere je takozvana zaštita “vječito ugroženog srpskog naroda ”, kao i recept zvani„ napravi problem, pa ga riješi ”(hapšenje pa puštanje na slobodu Edina Vranja). Šta znače Dodikove prijetnje da će dokinuti najvažnije državne zakone i institucije “Slobodna Bosna” pitala je stručnjaka za ustavno pravo u BiH i advokata dr. Nedima Ademovića .

Može li se najava Milorada Dodika da će Narodna skupština RS-a povući saglasnost tog entiteta za Oružane snage BiH, VSTV, UIO BiH i SIPA i ako se usvoji u entitetskom parlamentu provesti u djelo ili će ostati "mrtvo slovo na papiru", odnosno, postoje li i teoretske šanse da Republika Srpska rasformira ove državne institucije ili im onemogući djelovanje u tom entitetu? 

“Naravno, šansa postoji da se to pokuša. Ona je odraz faktičkih snaga u BiH. Naime, mi smo godinama očevici slabe moći države i njenih institucija, s jedne strane, i nadmoći entiteta, s druge strana. Da ne postoji međunarodna zajednica i Ustavni sud BiH, uvjeren sam, ta moć bi se do sada i zloupotrijebila na najgori mogući način: rastakanjem države. Stoga, bez obzira na to što se radi o najavi udara na ustavnopravni poredak BiH, znači, najgoreg ataka na državu od Dejtona do danas, nisam optimist da će razum prevladati. Mislim da će Republika Srpska ići dalje u svojoj nakani. Na kraju krajeva, nedavna istorija naše države puna je primjera ovakvih i sličnih poteza pretežno Republike Srpske, ali i FBiH i pojedinih kantona. Sjetimo se referenduma, nepoštivanja odluka Ustavnog suda BIH, Evropskog suda za ljudska prava, nedonošenja zakona i mnogih drugih nedemokratskih događaja. U načelu, nikada niko nije odgovarao niti snosio posljedice. Nacionalne institucije nikada nisu imale snage da sankcionišu ovakve poteze. ”

"LEX INZKO" JE NA SNAZI BEZ OBZIRA NA UKAZ CIVIJANOVIĆKE 

Navodni ekspertski timovi Republike Srpske bi na prijedlog Vlade Republike Srpske do 28. oktobra trebali pripremiti prijedloge zakona u vezi sa zaštitom ustavnih prava tog entiteta, što bi, kao, trebalo da legalizira poltičko siledžijstvo  Milorada Dodika i najave o povlačenju saglasnosti za spomenute institucije. Kakvi su to zakoni, šta oni znaju i o kakvoj vrsti "zaštite ustavnih prava" se radi? 

“Pravno gledajući, situacija je vrlo jasna. Ne postoje nikakve okolnosti da jedan entitet ima zakonski ili ustavni osnov da se učini tako nešto. Nikada jedan niži nivo vlasti ne može odlučiti o sudbini zakona višeg nivoa vlasti. Prema tome, derogiranje državnih zakona od strane entiteta je protivustavna aktivnost  par excellence . Ako Republika Srpska smatra da je jedan državni zakon zašao u njenu nadležnost ili da ugrožava taj entitet, ustavnu zaštitu pruža Ustavni sud BiH. To je arena gdje se štiti ustavnopravna pozicija, nadležnosti, prava i obveze Republike Srpske. Znači, nezadovoljstvo zakonima Milorad Dodik može legitimnim političkim sredstvima napadati ili u Parlamentarnoj skupštini BiH ili tražiti ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Mislim da je toga svjestan Milorad Dodik . S obzirom na to da on želi da primijeni pravno nasilje, a ne da koristi nadležne institucije i postupak, široka lepeza djelovanja institucija i javne dužnosti u pravcu napada na ustavnopravni poredak BiH razvodnjavaju  neustavne  aktivnosti Milorada Dodika. Ali, to ga ne može osloboditi krivice. ”

Predsjednica RS-a Željka Cvijanović je prije nekoliko dana donijela Ukaz kojim u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjavaju negiranje genocida. Da li je moguće negiranje genocida zabraniti državnim Zakonom, a praktično dozvoliti Ukazom predsjednice jednog bh. entiteta?

“Pravno gledajući odgovor je vrlo jasan: ne. Nije rijetko da se u jednoj složenoj državi, u kojoj postoje višestruki zakonodavci na različitim administrativno-teritorijalnim nivoima, usvajaju zakoni koji isključuju jedan drugi, to jeste, da budu u međusobnom sukobu. Za takve situacije postoje pravila kojima se uređuje konflikt i uvodi pravni mir i pravna sigurnost. To su najčešće pravila takozvane derogacije. U ovom slučaju, jači zakon derogira slabiji, odnosno državni derogira entitetski, jer je jači. Posljedično, bez obzira na ukaz,  Lex Inzko  je i dalje na snazi ​​i primjenjuje se na cijeloj teritoriji BiH, uključujući Republiku Srpsku. Niko, ko počini krivično djelo po  Lex Inzko, ne može se pozvati na ovaj Ukaz i tražiti da ne bude procesuiran. Osim toga, svako treba biti svjestan da nepoznavanje prava škodi! Naravno, radi pravne higijene, ovaj entitetski zakon je potrebno proglasiti neustavnim pred Ustavnim sudom BIH i ukloniti ga iz pravnog života u BiH. ”

Prije nekoliko dana ste izjavili da Dodik još nije počinio krivično djelo, ali me zanima u kojem trenutku možemo smatrati da je počinjeno krivično djelo, pogotovo u svjetlu činjenica da je Tužilaštvo BiH ovih dana formiralo predmet zbog Dodikovog pokušaja da se promijeni ustavni poredak, što je korak do početka istrage?

“Da, to sam rekao kada je bio sam početak njegovih aktivnosti. Tada je tek počeo verbalno najavljivati ​​svoje nakane. Smatrao sam da ne postoje još ozbiljne aktivnosti koje bi mogle da zasnuju osnovanu sumnju da je izvršeno kriivično djelo. Međutim, u međuvremenu, aktivnosti na terenu su jako intenzivirane. Ovo se sprema, vjerovatno, već duže vrijeme. Stoga, danas sam uvjeren da postoje osnove sumnje. To su, na kraju krajeva, rekli oni najpozvaniji u BiH, državni tužioci. Čim su tražili formiranje predmeta postoji barem osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo. Naravno, u narednom razdoblju će se znati u kojem pravcu će se pokrenuti krivična istraga. Ono što je moja impresija, na temelju onog što sam vidio i čuo, jeste da Milorad Dodik, s jedne strane, svjesno podstrekava druge javne dužnosnike da djeluju antiustavno, da derogiraju državne zakone, da ne priznaju državne institucije itd. Podstrekavanje je, također, kažnjivo. Osim toga, ja bih u ovoj situaciji volio vidjeti analizu tužilaca da li se SNSD, kao politička stranka, koristi kao organizacija antiustavnog djelovanja. Nemojmo zaboraviti da je Milorad Dodik predsjednik te stranke i odgovorno lice u smislu krivičnog zakona. Stoga ovaj napad nije samo napad na ustavnopravne vrijednosti kao što su suverenitet, teritorijalni integritet, vojna moć, pravna sigurnost itd. već ugrožavaju demokratiju i demokratski sistem koji je temelj svega u BiH. 

PARALELE SA KATALONIJOM

Da li će sve na kraju završiti Dodikovim hapšenjem, ili smirivanjem tenzije i eventualnim saslušanjem pred Tužilaštvom BiH, kao što je to bilo prije pet godina zbog referenduma o Danu Republike Srpske, kojim, također, nisu poštovane odluke Ustavnog suda BiH?

“Sve zavisi od toga da li će Dodik ići dalje u svojim aktivnostima. Ako zaista učini to što je rekao, uvjeren sam da će doći do njegovog privođenja, saslušanja, a, možda i lišenja slobode. Ne zaboravimo, članovi Predsjedništva BiH ne uživaju imunitet od krivičnog gonjenja, mada i da imaju, ove aktivnosti nisu vezane za rad u Predsjedništvu BiH. Stoga, nema prepreka za krivično gonjenje. Kakve bi to prouzrokovalo reakcije, na žalost, nisam optimista. Bilo bi jako puno reakcija, možda čak i incidenata narušavanja javnog reda i mira. Štaviše, uvjeren sam da se igra na tu kartu i da su takvi planovi, također, razrađeni. Policijske snage BiH moraju biti spremne za neki teži scenarij. BiH mora dokazati da nije pacijent na aparatima kojeg Milorad Dodik treba eutanazirati. BiH mora imati unutrašnje snage da reaguje. Iz ovog razloga sam za to da predstavnici međunarodne zajednice odmah izreknu sankcije odgovornim osobama. Ali, tek ako se procijeni da je BiH potkapacitirana ili nedorasla zadatku u ovoj krizi, međunarodna zajednica, odnosno međunarodne policijske i vojne snage trebaju intervenisati. Ova situacija, kao i ona sa referendumom, snažno podsjeća na aktivnosti za nezavisnost Katalonije u Španiji. To je primjer kako jedna pravna država reagira na pokušaje neustavnog djelovanja i napada na ustavno uređenje države. Na tom primjeru možemo jako puno učiti o pravnoj državi i adekvatnoj državničkoj reakciji. ” odnosno međunarodne policijske i vojne snage bi trebale intervenisati. Ova situacija, kao i ona sa referendumom, snažno podsjeća na aktivnosti za nezavisnost Katalonije u Španiji. To je primjer kako jedna pravna država reagira na pokušaje neustavnog djelovanja i napada na ustavno uređenje države. Na tom primjeru možemo jako puno učiti o pravnoj državi i adekvatnoj državničkoj reakciji."