Savez za izgradnju mira (AfP), vodeća nestranačka globalna mreža od 150+ članova koji rade u 181 zemlji na okončanju nasilnih sukoba i izgradnji održivog mira, je duboko zabrinuta zbog, kako navode, “pogoršanih sigurnosnih uslova u Bosni i Hercegovini (BiH) i neadekvatnog odgovora diplomatske zajednice”.

Precizira se da diplomatska zajednica ne uspijeva riješiti trenutnu krizu i slabi Ured visokog predstavnika u BiH.

“SAD i međunarodna zajednica moraju djelovati sada kako bi spriječili nasilje i sukobe i izgradili održivi mir u Bosni i Hercegovini (BiH) i cijeloj regiji kroz sve raspoložive diplomatske i razvojne alate”, ističe se u objavi na njihovoj web stranici.

Navode da Bosna i Hercegovina nikada nije bila bliža još jednoj etničkoj krizi nego danas.

“Sigurnost i stabilnost u BiH rastu usred prijetnji Milorada Dodika da će ponovno stvoriti srpsku vojsku i povući se iz institucija na državnom nivou. Dodik je osnažen podrškom nacionalističkih političara u Zagrebu, kao i ruskih diplomata koji nastoje umanjiti suverenitet BiH i spriječiti ulazak zemlje u NATO”, dodaje se.

Ističe se da nije dovoljan odgovor State Departmenta, uprkos zabrinutosti koju je iskazao predstavnik Sjedinjenih Američkih Država u UN-u zbog izjave Milorada Dodika o "potpunom" povlačenju Republike Srpske iz Vlade, te se dodaje da takve tvrdnje predstavljaju "opasan put" za BiH i širu regiju.

Prema ocjeni AfP, najava SAD-a o djelimičnom rješenju ustavnog i izbornog zakona mogla bi poslužiti učvršćivanju etničkih podjela, a najavljena pomoć privrednom razvoju neće zadovoljiti razmjere krize.

Ističe se i da to što visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije mogao predstaviti godišnji izvještaj u Vijeću sigurnosti UN-a predstavlja “ozbiljnu prijetnja Uredu visokog predstavnika, međunarodnoj instituciji koja je odgovorna za nadzor nad provedbom civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH”.

AfP poziva američki State Department da upotrijebi “sve raspoložive diplomatske alate za deeskalaciju političkih i etničkih napetosti u BiH i da ojača podršku Uredu visokog predstavnika umjesto da umanji njegov kritični civilni nadzor nad Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine”.

“SAD bi, također, trebale primijeniti najavljene pojačane sankcije kako bi pojačale režim sankcija Dodiku iz 2017. koji je uveden zbog kršenja vladavine prava, inata Ustavnom sudu BiH i opstrukcije Daytonskog sporazuma. SAD bi trebale sarađivati sa svojim evropskim kolegama na uvođenju dodatnih sankcija kako bi pojačale njihov učinak”, dodaje se.

Savez za izgradnju mira ocjenjuje i kako SAD moraju potaknuti NATO da preduzme hitno planiranje u nepredviđenim situacijama.

“Pozivamo Sjedinjene Države i međunarodnu zajednicu da djeluju odlučno i hitno. Bez neposredne, koordinisane akcije za zaustavljanje nacionalističke plime u BiH, suzbijanjem napora srpskih separatista da stvore pokret 'srpski svijet', odupiranju sve korozivnijeg uticaja Rusije, preduzimanjem opipljive pravne reforme koja štiti temeljna prava naroda BiH, te jačanju vjerodostojnosti i podrške Uredu visokog predstavnika, raspad države i etničko nasilje i sukobi su vjerodostojna i ozbiljna prijetnja”, navodi se u objavi Saveza za izgradnju mira.