O razvoju i učinkovitosti antivirusnih lijekova u borbi protiv COVID-a, govorio je za Dnevnik HTV-a internist i klinički farmakolog Igor Francetić.

Je li najava dolaska Merckova i Pfizerova lijeka zapravo nekakav dašak optimizma?

- Svakako dašak optimizma, ali daleko od toga da to može zamijeniti cjepivo. Narodski bi to mogli usporediti kao "bolje imati vrapca u ruci, nego goluba na grani". Problem s ovim lijekovima će vjerojatno biti to da će, recimo, djelotvornost ovog Merckovog lijeka biti dokazana u lakšem ili blagom obliku COVID-a. Svaki pozitivni pacijent trebao bi dobiti lijek, veliki broj ljudi trebao bi dobiti taj lijek, pitanje je hoće li on biti dostupan i koja će si zemlja ili sustav moći omogućiti takav trošak, ističe internist i klinički farmakolog s Medicinskog fakulteta u Zagrebu Igor Francetić.

Dodaje da je učinkovitost lijeka oko 50% i da je lijek ispitivan kod težih oblika bolesti, gdje je pokazao slabu učinkovitost. Tako slabu da je ispitivanje prekinuto.

Nema niti lijeka, niti cjepiva niti medicinskog postupka bez rizika ili nuspojava, to je sve valjanje koristi i štete.

- Što je teža bolest, spremni smo prihvatiti teže nuspojave, ali jasno je da lijekovi i cjepiva imaju svoje nuspojave, ističe Francetić.

- Ovo je cjepivo, čini se, puno sigurnije od cjepiva s kojima smo se cijepili kao djeca. Možda neka od starih cjepiva niti ne bila registrirana da su podvrgnuta strogoj kontroli legislaciji i strogim postupcima oko stavljanja u promet. 

- Informatička revolucija je tome doprinijela. Današnji je svijet skloniji prihvaćati negativne informacije, pa se jedna nuspojava cjepiva objavljuje u svim medijima, civilizacijski smo razmaženi, želimo primati lijekove i cjepiva bez rizika, ali toga nema, dodaje. 

Za razliku od gripe, COVID je cjelogodišnja bolest. Hoće li se to promijeniti?

- Za očekivati je, poznavajući povijest medicine, da će jednog dana to postati endemska bolest, ograničena geografski i vremenski. Za to je potrebno dosta napora, potrebno je cijepiti puno više ljudi, necijepljeni ljudi ugrožavaju i cijepljene, oni isto obolijevaju. U prenesenom smislu, ugrožavaju i svoje potomke. Što je dulje velik broj necijepljenih, to je veća šansa da virus mutira. Sada smo svjedoci mutacija koje su puno zaraznije. 

Francetić za kraj kaže da je sve izglednije da će cijepljenje postati obavezno, s obzirom na razinu procijepljenosti u Hrvatskoj. 

- S ovim brojem zaraženih zdravstveni sustav je izrazito napet. Čin cijepljenja je dokaz zajedništva, brige o sebi i o drugima, zaključuje Francetić.