AKO VAS MUČI UPORAN KAŠALJ: Pulmolog objasnio kada se morate obavezno javiti ljekaru

Zagađenje zraka pridonosi oštećenju pluća.

  • Zdravlje

  • 02. Dec. 2021  02. Dec. 2021

  • 0

Dok infekcija koronavirusom može kod nekih osoba proći bez velikih problema ili se pojaviti uz manje tegobe koje više podsjećaju na običnu prehladu sa simptomima poput grlobolje, kihanja i blago povišene temperature, kod nekih će izazvati puno teže stanje.

Upala pluća, od blagog do teškog oblika, može se javiti kod oboljelih i dovesti do teških komplikacija pa čak i smrti.

Osim posljedica koje infekcija koronavirusom može ostaviti na njima, nikako se ne smije zanematiti rak pluća, kao jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti na svijetu te vodeći uzrok smrti među svim karcinomima u žena i u muškaraca.

Prof. dr. sc. Marko Jakopović, pročelnik Zavoda za tumore pluća u Klinici za plućne bolesti Jordanovac, otkriva šta smo to naučili o zdravlju pluća tokom pandemije i nudi vrijedne savjete kako zaštititi njihovo zdravlje.

COVID-19 IZNIMNO JE OPASAN I ZA ZDRAVLJE PLUĆA; KOJE POSLJEDICE OSTAVLJA NA NJIMA?

COVID-19 teška je bolest koja može zahvatiti brojne organe i organske sustave. Međutim, glavne su poteškoće koje dovode do prijema u jedinice intenzivnog liječenja te u konačnici mogu dovesti i do smrtnog ishoda komplikacije dišnog sustava. Sama infekcija može zahvatiti pluća te uz aktivaciju imunološkog sustava dolazi do još izraženijeg zahvaćanja pluća, zbog čega u težim oblicima bolesti dolazi i do zatajenja disanja.

MOŽETE LI OBJASNITI KAKO IZGLEDAJU I FUNKCIONIRAJU PLUĆA ZDRAVE OSOBE, A KAKO OSOBE KOJA JE IMALA TEŽI OBLIK COVID-a?

Pluća su površinom jedan od najvećih organa u ljudskom tijelu. Sastoje se od brojnih alveola (mjehura zraka) koji su okruženi tankom stijenkom u kojima se nalaze krvne žilice – kapilare). U alveole ulazi zrak koji udišemo te se kroz stijenku alveola izmjenjuju kisik i ugljikov dioksid. Ulazak kisika u organizam omogućava funkcioniranje svih organa u ljudskome tijelu, prije svega mozga i srca. U osoba u kojih dolazi do COVID infekcije u plućima dolazi do zadebljanja te stijenke te se ne taj način smanjuje mogućnost izmjene kisika i ugljikova dioksida. Zbog navedenoga dolazi do pada razine kisika u krvi i do porasta razine ugljikova dioksida. Zbog manjka kisika bolesnik osjeća nedostatak zraka, što se može manifestirati osjećajem zaduhe pri minimalnom naporu, a ponekad čak i mirovanju.

KAKO ZNATI DA SU NAM PLUĆA ZDRAVA, A KAKO PREPOZNATI DA JE VRIJEME ZA POSJET LIJEČNIKU?

Zdrava su pluća organ koji je ključan da omogući ulazak dovoljne količine kisika u krvotok te da se istovremeno izbaci nusprodukt metabolizma stanica - ugljikov dioksid. Tako da su pluća jedna od prvih linija obrane od štetnih utjecaja iz okoline. Ono što je važno reći jest to da zdrava pluća imaju veliku rezervu u osiguranju dovoljne količine kisika za organizam. Npr. kada se osoba bavi sportom ili radi fizički posao, potrebe za kisikom znatno su veće. Zdrava pluća uz zdravo srce i krvožilni sustav mogu podići opskrbu kisikom za nekoliko puta. Obično je simptom da pluća nisu u dobrom stanju zaduha, odnosno osjećaj nedostatka zraka. Zaduha se u početnim stadijima oštećenja pluća javlja pri naporu, nekada i minimalnom, kao što je uspinjanje na prvi kat ili ponekad čak i govor. U stadijima kada su pluća iznimno oštećena zaduha se javlja čak i u mirovanju. Ostali simptomi mogu biti kašalj i zvižduci u plućima. Ono što je zanimljivo, pušači koji kašlju smatraju da je to normalno stanje za pušače. Međutim, kašalj nije zdravo stanje te osobe koje kašlju duže od mjesec dana bez prestanka trebale bi se javiti liječniku radi daljnje obrade.

JE LI NAS PANDEMIJA MOŽDA NATJERALA DA MALO VIŠE RAZMIŠLJAMO O ZDRAVLJU PLUĆA, SHVATAMO LI MALO BOLJE ŠTO ZNAČI PREVENCIJA BOLESTI?

Pluća su godinama bila zanemarivana kao važan organ u funkcioniranju organizma. Uvijek se govorilo da je glavni uzrok smrti zastoj rada srca. Međutim, srce i pluća ne mogu jedno bez drugoga, a onda kasnije ni cijeli organizam ako se ne osigura adekvatna opskrba organa kisikom. O plućima se važno brinuti, što znači nepušenje, fizička aktivnost te zdrava prehrana.

KOJIM NAVIKAMA SIGURNO UNIŠTAVAMO ZDRAVLJE PLUĆA?

Najveći čimbenik koji uništava pluća je pušenje, odnosno udisanje cigaretnog dima. Samo udisanje cigaretnog dima stvara u plućima kroničnu upalu, što može dovesti do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti. Također, cigaretni dim sadrži više od 3.000 kancerogenih tvari. Naime, pušenje cigareta najveći je rizični čimbenik i za razvoj karcinoma pluća. Devedeset posto bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti i oko 85% bolesnika s karcinomom pluća su pušači ili bivši pušači. Također, onečišćenje okoliša i zraka koji udišemo važan je čimbenik koji doprinosi povećanom riziku za oštećenje pluća.

SPOMENULI STE FAKTORE IZ OKOLIŠA, PA KAKO SE ZAŠTITITI OD ONOGA ŠTO UDIŠEMO?

Zagađenje zraka pridonosi oštećenju pluća. Možemo reći da je sreća u nesreći što su znatno pale industrijske aktivnosti koje onečišćuju zrak te uvođenje novih filtara te modernih pročišćavača ispušnih plinova. Također, jedan od rizičnih čimbenika za razvoj raka pluća je radon, koji se nalazi u građevinskom materijalu i, recimo, zemlji. Kako smanjiti utjecaj zagađenog zraka na pluća? Vjerojatno je najbolja preporuka što više boraviti na svježem zraku, fizička aktivnost koja dodatno poboljšava izmjenu plinova te naravno ne pušiti.

NA KOJI NAČIN ALERGIJE ILI KRONIČNI BRONHITISI MOGU OŠTETITI PLUĆA?

Alergije, a više kronična opstruktivna plućna bolest (koja uključuje i kronični bronhitis) može oštetiti pluća sa stalno prisutnom upalom. Kronična upala dovodi do stalne aktivacije upalnih stanica: limfocita, neutrofila, makrofaga i brojnih ostalih upalnih stanica koje, kada su aktivirane, mogu oštetiti pluća. Oštećena pluća imaju tkivo s ožiljcima koje je nefunkcionalno te se tako može smanjiti normalno funkcioniranje pluća. Napominjem ponovno, glavni čimbenik koji dovodi do kronične upale je pušenje. U doba COVID-a snažna COVID infekcija aktivacijom imunološkog sustava može dovesti do kronične upale te u konačnici i oštećenja pluća.

ŠTO NAM OTKRIVA STATISTIKA O BROJU OBOLJELIH OD RAKA PLUĆA I OSTALIH TEŽIH BOLESTI TOKOM PANDEMIJE? 

Nažalost, nemamo još točne epidemiološke podatke o brojkama novodijagnosticiranih i umrlih osoba od raka pluća za prošlu godinu. Podsjećam da je su situaciju zakomplicirali i potresi, od kojih je prvi znatno oštetio Kliniku za plućne bolesti Jordanovac. Uspjeli smo zbrinuti sve bolesnike koji su već bili započeli liječenje ili bili u praćenju. Ono što smo primijetili jest da je došlo do smanjenja prijava i naručivanja novih bolesnika. Kada su se bolesnici javili, većina je već bila u uznapredovaloj fazi bolesti. Argumenti su bili da su se bojali javiti na pregled u strahu od COVID infekcije. Napominjem, COVID je ozbiljna bolest s mogućim trajnim posljedicama, ali smrtnost od same bolesti je do 1%. Moram napomenuti da je smrtnost od raka pluća znatno veća te da osobe s metastatskim karcinomom pluća koje se ne liječe ne prežive prosječno ni šest mjeseci. Molio bih sve građane i njihove liječnike da se, ako postoji sumnja da se radi o raku pluća, naruče na pregled pulmologa kako bi se učinila adekvatna obrada.

ŠTA S “KLASIČNOM” UPALOM PLUĆA, JE LI BROJ OBOLJELIH BIO VEĆI TOKOM PANDEMIJE? 

Točni podaci za klasičnu upalu pluća meni nisu poznati. Opet, čini se da je taj broj prošle i ove godine pao, ali mislim umjetno, jer je dobar dio tih bolesnika liječen kod kuće simptomatskom terapijom ili samo kod obiteljskog liječnika. Ono što je potrebno razlučiti u bolesnika koji se jave s upalom pluća liječniku je radi li se o “klasičnoj” upali pluća, upali pluća povezanoj s COVID-om te bakterijskoj superinfekciji u bolesnika s COVID-om. U svakom slučaju starije osobe, osobe s pridruženim bolestima, imunokompromitirane osobe te pretili u pojačanom su riziku od težih oblika bolesti. Mislim da je cijepljenje ključno za poboljšanje epidemiološke situacije, posebno težih oblika bolesti.

(Ordinacija.vecernji.hr)

loading...

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...