Kako vrijeme odmiče sve je jasnije da Draganu Čoviću, lideru HDZ-a BiH, i nije interes Izborni zakon koji bi do kraja ispunio sve civilizacijske norme i vrijednosti demokratije. Njegov interes je podjela Bosne i Hercegovine, a to svjedoči svojim koalicionim slaganjima sa Miloradom Dodikom, te je jasno da godinama rade na tome. U svemu imaju svesrdnu pomoć Zagreba i Beograda, a uspjeli su pridobiti i određene međunarodne zvaničnike.

Da rade koordinirano i sinhronizovano vidljivo je iz najave Dodika da je moguće da njegova stranka podrži Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ) i bojkotuje Opće izbore u oktobru sljedeće godine!?

Dragan Čović i HDZ znaju da ne bi mnogo dobili bojkotom izbora, jer bi izgubili vlast u Federaciji BiH, ali kada Dodik 'zaprijeti' bojkotom u javnosti se stvara dojam da se 'pregovori' oko Izbornog zakona moraju što prije okončati.

A kakvo je stanje trenutno u BiH može se iščitati i iz dosadašnjeg kretanja BiH ka Evropskoj uniji.

Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine, koji je Evropska komisija razmotrila i nakon toga usvojila Mišljenje o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU 29. maja 2019, u kojem je, između ostalog navedeno da je „Komisija Bosni i Hercegovini postavila ukupno 3.897 pitanja o svim politikama relevantnim za proces integracije u EU. Državi je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i 8 mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja. 

Uprkos uspostavljenom mehanizmu koordinacije za pitanja koja se tiču EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti da dostave odgovore na 22 pitanja i to 1 o političkim kriterijima, 4 o regionalnoj politici i 17 o politikama obrazovanja. Sve to govori o ne/efikasnosti Mehanizma koordinacije koji ima 33 radne grupe i ukupno 1.700 članova.

Da bi se otvorili pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, BiH će morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta. Ovih 14 prioriteta raspodijeljeno je po oblastima, a jedna od tih oblasti je i izmjena izbornog zakonodavstva, i to u pravcu osiguranja transparentnosti izbornog procesa i finansiranja političkih stranaka.

„Također je jedan od prioriteta i temeljno unapređenje institucionalnog okvira, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se, između ostaloga, uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, radi uklanjanja diskriminacije građana.

I umjesto da se svi organi države Bosne i Hercegovine, parlamentarne političke stranke i prijatelji Bosne i Hercegovine (SAD, EU) fokusiraju na pitanja 14 prioriteta, kao grom iz vedra neba pojavilo se pitanje, odnosno zahtjev HDZ-a BiH o rješavanju takozvanog pitanja legitimnog predstavljanja, ali i pitanje samog opstanka države Bosne i Hercegovine koje je postavio Milorad Dodik i SNSD, kroz zahtjeve za preuzimanje nadležnosti BiH od strane entiteta Republike Srpske i stvaranje kako on kaže 'samostalne Republike Srpske u okviru Bosne i Hercegovine'.

Potrebno je naglasiti da se niti jedna presuda Evropskog suda za ljudska prava niti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ne odnosi na pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, odnosno izbora članova Predsjedništva od strane samo jednog naroda. Takvi zahtjevi su čak u suprotnosti sa 14 prioriteta koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti, jer se u jednom od tih prioriteta od BiH traži da osigura jednakost i nediskriminaciju građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci“, naglašava Enver Išerić, pravni stručnjak za NAP.

Osim toga od Bosne i Hercegovine se traži i uklanjanje prava veta u procesu donošenju odluka, a što se odnosi na organe uprave i predstavnička tijela, posebno u domovima naroda, ali i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (entitetski veto).

„Iz svega navedenog proizilazi zaključak da se pregovori o tzv. ograničenoj ustavnoj reformi i izmjeni izbornog zakona vode na način koji je u potpunoj suprotnosti sa zahtjevima Evropske unije, ali i sa demokratskim principima koji se primjenjuju u modernim državama, a koji se odnose na izbor, funkcioniranje i rad državnih organa.

Ovaj zaključak je dodatno dobio svoju potvrdu prilikom glasanja SNSD-a i HDZ-a, u Domu naroda Parlamentarne skupštine o prijedlogu zaključka SNSD-a koji se odnosi na ukidanje „Zakona o zabrani negiranja genocida“  čime su jasno, nedvosmisleno i vrlo otvoreno izrazili svoja stajališta o genocidu, zločinima i zločincima, ali i o međunarodnim sudovima koji su svojim presudama utvrdili njihovo postojanje. Sa političarima koji zastupaju i provode takve politike mora se razgovarati na potpuno drugačiji način od onoga koji smo do sada imali priliku gledati.

Milorad Dodik nas uvjerava da svojim postupcima neće izazvati rat, jer će on mirnim sredstvima onemogućiti djelovanje i funkcioniranje države Bosne i Hercegovine i to donošenjem raznih neustavnih odluka u Narodnoj skupštini entiteta Republika Srpska.

„Mirno razdruživanje“ koje zagovara Milorad Dodik nije ništa drugo nego rat, jer niko domovinu mirno ne predaje“, napominje Išerić.

On pojašnjava da Miloradu Dodiku poručujemo da će svi oni koji koji vole svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i pravnim i „mirnim“ sredstvima spriječiti to njegovo „mirno“ antiustavno djelovanje i napad na ustavni poredak. 

„Zbog toga sve institucije Bosne i Hercegovine, čiji rad je Milorad Dodik blokirao, trebaju nastaviti raditi, kao da su u punom sastavu, dati rok Dodiku za deblokadu rada institucija i ukoliko nakon toga nastavi sa blokadama vratiti se na djelovanju Bosne i Hercegovine po Ustavu Republike Bosne i Hercegovine. O svemu tome potrebno je obavijestiti SAD, Evropsku uniju i Vijeće za implementaciju mira, odnosno garante Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Jedina alternativa ovome je potpuna kapitulacija probosanskih stranaka, pred, još uvijek živim, aspiracijama susjednih država za potpunu destabilizaciju Bosne i Hercegovine, koje provode putem svojih eksponenata u Bosni i Hercegovini, a nakon toga i njenu konačnu podjelu“, dodao je Išerić.

(nap.ba)