Na području Hercegovine rezultati testiranja isključivo pokazuju prisustvo omikron varijante koronavirusa dok u ostatku države još dominira delta soj, kaže dr. Andrea Jurić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona.

"Hercegovina je trenutno pod najjačim pritiskom, dok će takva situacija u sjevernijim područjima Bosne i Hercegovine uslijediti tek u narednom periodu. Zbog čega je to tako, nauka će dati objašnjenje, ali je činjenica iz dosadašnjih valova, da kada je Bosna pod udarom zaraze, u Hercegovini je mirnije stanje i obratno. Nadamo se da će nas ovi rekordi broja zaraženih, koji trenutno vladaju u Hercegovini, ubrzo dovesti do platoa, kada bi se situacija trebala polako smirivati", objašnjava Jurić.

Ne slaže se s tim da su novogodišnji praznici razlog povećanog broja oboljelih i preminulih od posljedica COVID-19. Kaže da bismo istu situaciju imali i da je polovinom decembra cijela država zatvorena jer se radi o vrlo infektivnom virusu.

Hercegovina na udaru omikron soja

"Kad tad svi se moramo suočiti sa virusom. Ono što je dobra stvar jeste da omikron varijanta daje blažu kliničku sliku, a to znači da su domovi zdravlja ovog puta na udaru, ali da bolnice nisu previše opterećene. To je tako u Hercegovini trenutno, u Bosni je situacija nešto drugačija jer tamo još dominira delta soj, pa je i sekundarni nivo pod pritiskom", navodi Jurić.

Testiranja su pokazala i da su se neki istovremeno zarazili virusom gripe i koronavirusom. Na prvu zvuči ozbiljno, no Jurić kaže kako mjesta za paniku nema.

"Nikakva naučna saznanja ne tvrde da bismo zbog toga trebali biti zabrinuti. Oba virusa u organizmu bore se za prevlast. To bi u teoriji značilo, da ako u organizmu imate dva različita virusa koji se bore protiv vašeg imunološkog sistema, a još je jedan protiv drugoga, to im otežava da jače napadnu imunitet jer se bore na više polja. Obostrana zaraza, vodeći se dosadašnjim naučnim saznanjima, nije se pokazala težom i opasnijom za pacijente", ističe Jurić.

Zdravstveni stručnjaci od početka pandemije ističu kolika je važnost vakcinacije protiv COVID-19. No situacija je takva da i vakcinisani sa dvije doze obolijevaju.

Pitanje čiji odgovor zanima mnoge jeste – zašto veliki broj vakcinisanih trenutno ima COVID-19?

"Zavisi koju ste vakcinu primili. Od početka sam zagovornica tzv. starijih metoda vakcinacije. Većina naše populacije tražila je Pfizer vakcinu, kineska nije bila popularna. Razlika između ove dvije vakcine je u tome što je kineska nastala starom metodom, a to znači da je vakcinacijom mrtav virus ubacivan u organizam čiji je zadatak da pobudi imunitet. U međuvremenu, imali smo mutacije koje su se desile na Spike proteinu na kojeg su se koncentrirale sve mRNA vakcine. Na Spike proteinu desilo se oko 50 mutacija, što je dovelo da mRNA vakcine imaju slabije djelovanje, odnosno slabije štite imunitet od novih varijanti virusa. Vakcina ne može da pogura imunitet jer je došlo do prevelikih promjena na virusu. S druge strane, oni koji su primili kinesku vakcinu su zaštićeniji, veća je šansa da ta vakcina pobudi imunitet jer nije došlo do promjene u svim dijelovima virusa. Dosadašnja naučna saznanja su takva da, sve što virus više mutira, vakcine sve slabije štite, izuzev kineskih koje su se, barem na našim prostorima, pokazale najsigurnije i najefikasnije. Vrlo je malo onih koji su primili kinesku vakcinu, a da su poslije razvili ozbiljniju kliničku sliku", objasnila je Jurić.

Kaže kako bi sa omikronom ili još eventualno jednom varijantom koronavirusa uslijedio kraj pandemiji.

"Mi polako stječemo imunitet krda, što vakcinacijom, što prebolijevanjem. Od početka pandemije ističe se da se imunitet krda stječe ako se istovremeno vakciniše i preboli od 80 do 90 posto stanovništva. Ali je ključ u riječi - istovremeno. Ranije smo, zbog malog broja vakcinisanih, imali situaciju da jedni stječu imunitet, a drugi izlaze iz imuniteta, bilo prirodno stečenog ili vakcinacijom. Sada je situacija puno bolja. I složila bih se da je ovo početak kraja pandemije. Prema svim procjenama relevantnih stručnih tijela u svijetu, to bi se moglo dogoditi već u prvom dijelu ove godine", naglašava Jurić za Faktor.