Zvanični podaci pokazuju da su prosječne penzije najviše u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a najniže u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Penzioneri u zemljama Zapadnog Balkana dio su populacije koja živi u teškoj i neizvjesnoj socioekonomskoj situaciji. Ekipa BHRT-a provjerila je kako penzioneri u našoj zemlji uspijevaju sastaviti kraj s krajem?

Sa prosječnom penzijom od 420 KM, Bosna i Hercegovina se nalazi na samom začelju Zapadnog Balkana, dok najviše prosječne penzije imaju Hrvatska i Crna Gora. Realnost je još teža, jer najveći broj penzionera prima čak i manje od prosječne penzije.

"Platim komunalije, dok kupim nešto hrane, stavim u zamrzivač povrća dosta i to koristim tako”, priča penzioner Borislav Savić.

"Svoju penziju rasporedim tačno. Tako da mi bude tačno od desetog do desetog jer ako fali, nemaš gdje ni uzajmiti, nema narod para, nema marke“, navodi Edhem Omerašević.

“Ne može ni opepeliti. Povećanje je aman tri i po posto, a 20 % poskupilo sve, pa sad, ne može matematičar biti danas niko”, ističe Vaso Božić.

Dok plate sve potrepštine i kupe lijekove, za normalan život ostaje veoma malo.

"Komunalne usluge, električna energija, ovdje pijemo najskuplju vodu na Balkanu, struja, voda, smeće, TV pretplata, sin mi plaća internet da ne živim ko u džungli. Žena mi je prilično bolesna, ima i šećer, tako da njoj treba 80 KM mjesečno lijekova, i ja nešto trošim minimalno”, navodi penzioner Dušan Stevanović.

Briga o penzionerima u našoj zemlji je ravna nuli, a isplata jednokratne pomoći i mjere koje donose entiteti samo su kap u moru ogromnog problema, smatraju ekonomisti.

Više u prilogu BHRT-a.