Usvojeni su zaključci vladajuće većine kojima se zadužuje Vlada da sa radnom grupom analizira prijedloge boračkih organizacija, saveza i udruženja i predloži rješenje za poboljšanje statusa boračkih kategorija.

Od 69 prisutnh poslanika zaključke je podržalo 47, protiv niko, dok su 22 bila suzdržana.

U zaključcima se navodi da je potrebno da se poboljšanje odnosi isključivo na stvarne borce, a ne za one koji to nisu i pod sumnjivim okolnostima su stekli status.

Predlaže se da u radnu grupu budu uvrštena sva zainteresovana udruženja proistekla iz odbrambeno-otadžbinskog rata koja imaju trećinu registrovanih odbora u lokalnim zajednicama.

Narodna skupština traži od Vlade RS-a da sprovede aktivnosti na utvrđivanju broja socijalno ugroženih boraca starijih od 60 godina, te da ih materijalno obezbijedi, računajući i socijalno najugroženije borce mlađe od 60 godina za koje je već ažurirana socijalna karta.

Od Vlade Republike Srpske se traži da izvrši uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje za borce starije od 65 godina, koji time mogu ispuniti uslov za ostvarivanje prava na penziju.

Traži se od Vlade Republike Srpske da Akcionim planom zapošljavanja u Republici Srpskoj za ovu godinu obezbijedi sredstva za samozapošljavanje demobilisanih boraca po programu Zavoda za zapošljavanje, a pod istim uslovima kao i u pethodnoj godini.

Narodna skupština traži od Vlade i da obezbijedi sredstva u budžetu ili da kreditnim sredstvima završi stambeno zbrinjavanje ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca koji ispunjavaju uslove, a u prioritetu obezbijedi nepovratna novčana sredstva za stambeno zbrinjavanje.

Traži se od Vlade Republike Srpske da svim borcima Vojske Republike Srpske, koji su okrivljeni za ratne zločine pred Haškim tribunalom ili drugim sudovima pred kojima im se sudilo i proveli su vrijeme u zatvorima tokom istrage, čekajući na suđenje i presude i koji su pravosnažno oslobođeni odgovornosti za ratne zločine po svim osnovama, omogući uplatu doprinosa za penzioni staž za vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, kako bi kompletirali svoj radni, odnosno penzioni staž.

Ove zaključke predložili su klubovi poslanika SNSD-a, SP-a, Demosa, Ujedinjene Srpske, Narodne partije Srpske.

Usvojeni su i zaključci poslanika PDP-a Perice Bundala o pokretanju postupka za isporučivanje posmrtnih ostataka "narodnog heroja" Milana Tepića iz Hrvatske, kao i izradu njegove biste u Banjaluci.

Nisu usvojeni zaključci koje su predložili poslanici opozicije, a koji predviđaju donošenje uredbe o boračkom dodatku koji ne smije biti manji od pet KM po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava.

Podsjetimo, u susjednoj Hrvatskoj majora JNA Tepića smatraju zločincem jer je kao zapovjednik skladišta minsko-eksplozivnih sredstava, minirao skladišta i čekao trenutak kako bi, uslijed eksplozije, napravio što veću štetu ne samo na prostoru skladišta, već i u obližnjem bjelovarskom naselju Hrgovljani i dijelu samog Bjelovara.

U tom naumu spriječio ga je aktivni djelatnik JNA, Siniša Paunović iz Ploča, koji je razminirao vezu između tri skladišta pa je eksplodiralo tek jedno, površinom najmanje u kojem je bio i sam Tepić. 

Major Jugoslavenske narodne armije Milan Tepić je 1991. kod Bjelovara raznio tamošnju kasarnu jer se nije htio predati pripadnicima Zbora narodne garde (ZNG). Tom prilikom i sam je izgubio život, a poginulo je još jedanaest pripadnika tadašnjeg Zbora narodne garde te deset vojnika JNA.

Svojim činom usmrtio je hrvatske branitelje Vladimira Makara, Sinišu Paunovića, Dražena Pervana, Ivana Cvrtila, Eduarda Kukala, Stevu Legčevića, Nikolu Petrića, Maria Šimića, Ivana Trogrlića, Marka Tukerića i Milana Vukovića. Jedinice ZNG-a, osim poginulih, imale su još ukupno 17 ranjenih, dok je u bjelovarsku bolnicu ukupno primljeno 100 ranjenika, od kojih su 30 bili vojnici JNA.

(SB)