Historičar Enes Pelidija u razgovoru za televiziju Hayat rekao je kako se Bosna svojim imenom kroz historiju razlikovala od svojih susjeda.

"Krleža je sam rekao da nijedna evropska zemlja nema ono što Bosna ima, a to su bosanski stećci. Stari Bošnjani su bili pošteni, radni i vrijedni ljudi, koji su se molili za sebe i poštivali drugog. Ta tradicija je održana sve do dana današnjeg. Stanovništvo u Bosni se kroz historiju zvalo Bošnjacima, bez obzira na vjersku pripadnost. Oni su očuvali svoj jezik, koji je bio jedan od simbola očuvanja Bosne u prošlosti, ali i današnje Bosne", navodi profesor Enes Pelidija.

Dodao je kako su nacionalističke ideologije dovele do toga da u drugoj polovini 19. stoljeća Bošnjaci pravoslavci i Bošnjaci katolici postaju bosanski Srbi, odnosno bosanski Hrvati. Krajem 19. stoljeća, Bošnjaci se sve više počinju nazivati muslimanima od tada već bosanskih Srba i Hrvata.

"Nazivom muslimani, Dodik želi da nas svede na vjersku zajednicu. Poziva se da se nismo zvali drugačije osim muslimani. Mi nismo ni pitani kako ćemo se zvati u prethodnoj državi. U školama u bivšoj državi, učili smo više o drugim zemljama, nego o svojoj. Dodikovo stalno spominjanje Bošnjaka naroda kao muslimana nije slučajno, jer je on u entiteu RS zabranio bosanski jezik. To je bio jedna od njegovih pokušaja da vidi reakciju s druge strane. Time želi oduzeti nacionalnu pripadnost i dokazati da na ovim prostorima nikada nisu živjeli Bošnjaci", mišljenja je Pelidija.