Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde.

Duži vremenski period na području većeg bh. entiteta epidemiološka situacija je dosta dobra, ali to ne znači da je pandemiji kraj.

Prema riječima prim. dr. Gorana Čerkeza, pomoćnika federalnog ministra zdravstva, “Bosanci i Hercegovci trenutno žive sa virusom, ali ne na način kako je to bilo u prethodnim mjesecima”.

"Incidenca je značajno pala. Protekle sedmice ona je iznosila 0,6, a sada je jedan, što znači da je broj oboljelih porastao, odnosno da imamo sedmični rast zaraženih. Međutim, to još ne zahtijeva nikakve posebne mjere. U toplijim smo mjesecima kada veliki dio dana provodimo na otvorenom, stanovi i uredi se često i dugo provjetravaju, što također uvjetuje slabiji prijenos virusa. Dakle, epidemija još traje, virus je oko nas, bilježe se i dnevne brojke oboljelih. Desi se i poneki ozbiljniji slučaj, ali situacija je daleko od teške, dramatične", kaže Čerkez.

Ističe kako niko u ovom trenutku pouzdano ne može znati kakvi će biti jesen i zima, “ali da će septembar najvjerovatnije donijeti veće brojke zaraženih”.

"Ono što sigurno možemo očekivati na jesen jeste širenje virusa. U kojoj mjeri će to biti, koji će sojevi biti i kakvu će kliničku sliku imati oboljeli, jako je teško prognozirati. Ono što možemo i na čemu i sada radimo je spremnost da i u takvim situacijama adekvatno reagujemo. Ukoliko to bude u obliku određenih sezonskih gripa ili na nivou visokog prijenosa, ali klinički da nije ugroženo zdravlje stanovništva, tada će biti i blaže mjere. Ukoliko situacija bude ozbiljnija, morat ćemo uvesti mjere koje će utjecati na dalje širenje virusa. No o tome ćemo kada dođe vrijeme. U međuvremenu, imamo obavezu da izvještavamo Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) o stanju u BiH i to redovno činimo, pratimo stanje sa virusom u susjednim zemljama jer naši ljudi putuju, a i njihovi državljani dolaze kod nas, kako bismo u svakom trenutku spremno reagirali", dodaje Čerkez.

Kaže “kako su, shodno stanju na terenu, sve epidemiološke mjere ukinute, a da su građani pozvani na odgovorno ponašanje”. Jedino su, dodaje, “mjere ostale u zdravstvenom sistemu”.

"Mislim da je u ovom trenutku besmisleno držati na snazi mjere koje smo imali do prije nekog vremena. Što se tiče odgovornosti, trebamo je svi, ali najviše imunokompromitirane i osobe starije životne dobi. Njima se savjetuje da izbjegavaju mjesta velikog okupljanja u zatvorenim prostorima. I naravno, vakcinacija, koju i dalje podstičemo kao najbolju zaštitu od težih oblika bolesti", navodi Čerkez.

Naglašava kako je Stručno savjetodavno tijelo za imunizacija Federalnog ministarstva zdravstva za imunokompromitirane osobe preporučilo i četvrtu dozu vakcine.

Na pitanje - koliko je uopće u ovom trenutku stanovnika naše zemlje vakcinisano - Čerkez odgovara da se zvanična brojka kreće oko 33 posto, i to prvom dozom 30,75, drugom 29,27 i trećom skoro sedam posto.

"Dakle, zvanična brojka vakcinisanih bh. građana u ovom trenutku iznosi 33 posto, a naša procjena je da je još 10 posto imunizirano u susjednim zemljama. No treba reći da mi naše procjene gradimo prema posljednjem popisu stanovništva, a to je što se tiče Federaciji BiH – 2,2 miliona stanovnika. Međutim, prema posljednjim podacima koje smo dobili, u većem bh. entitetu trenutno ima ispod 1.800.000 stanovnika. To odmah mijenja broj vakcinisanih, pa on nije 33 posto vakcinisanih u zemlji, plus još 10 posto imuniziranih u inozemstvu, nego 33, plus 10, plus još 15 do 20 posto. Kad se to sabere, BiH drži prosjek po broju imuniziranih protiv koronavirusa kao i zemlje u okruženju", pojašnjava član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Osvrnuo se i na visoku brojku Bosanaca i Hercegovaca koji su preboljeli COVID-19.

"Rezultati određenih istraživanja pokazali su da je više od 80 posto učesnika imalo pozitivan antigenski test. To ni u kom slučaju ne mora značiti da su svi oboljeli, ali je sigurno da su se susreli sa virusom i tako razvili određeni imunitet", navodi Čerkez.

Kaže kako su u komunikaciji sa kolegama iz WHO-a, “ali da do sada sa njima nije bilo govora o tome kada bi moglo doći do ukidanja pandemije”.

"Činjenica je da trenutno imamo velike skokove zaraženih u Kini i Sjevernoj Koreji, ali to su posljedice i mjera jer su te zemlje jako dugo bile potpuno zatvorene. Pretpostavke su da će za donošenje odluke o ukidanju pandemije biti ključno naredno razdoblje do Nove godine, odnosno kako će se u tom periodu ponašati virus. Mislim da ćemo na jesen saznati odgovore – da li će COVID-19 prijeći u neku vrstu blaže gripe. O svemu je još rano govoriti, svi su i dalje vrlo obazrivi, niko ne želi izlaziti sa bombastičnim prognozama, ali svi prate i čekaju jesen koja će nam definirati budućnost", zaključio je Čerkez.

(Faktor)