Franjevački samostan "Duha Svetoga" u Fojnici, crkva i samostan izgrađeni u 14. stoljeću, danas čuva oko 50.000 knjiga, među kojima je oko 10.000 knjiga starih nekoliko stoljeća.

Franjevački samostan je kroz historiju, u 500 godina, više puta rušen i ponovo građen. Bio je spaljivan pa je građen drugi. Za Samostan koji je u potpunosti srušen prije više od 15 godina turske vlasti su 1863. godine dale dozvolu da se prvi put gradi od kamena. Samostan je i danas veoma značajan kao kulturno središte BiH gdje svi narodi mogu vidjeti svoje duboke korijene.

 

Najpoznatiji dokument koji se čuva Muzeju samostana jeste Ahdnama napisana 28. maja 1463. godine. Ahdnama je bila temeljni dokument kojeg su franjevci koristili sve vrijeme osmanske vlasti. I danas se čuva u Franjevačkom samostanu u originalnom izdanju.

Fra Janko Ljubos, kustos Muzeja, podsjetio je, govoreći o Ahdnami, da je fra Anđelo Zvizdović, poglavar Samostana, daleke 1463. godine, od sultana Mehmeda II El-Fatiha molio i dobio dozvolu za ostanak franjevaca u Bosni, ali i povratak stanovništva koje je pobjeglo pred osmanskom vojskom.

Ahdnama je bosanskim franjevcima mnogo pomogla u historiji, ali je puno puta i kršena.

Kako je kazao, fra Anđelo je vjerovatno preko posrednika ugovorio susret sa sultanom El-Fatihom. Dogovor je pao i dogovorili su se da fratri trebaju, mogu i smiju ostati u Bosni, propovijedati svoju vjeru i služiti svome narodu. Taj dogovor je potvrđen pismeno. To je ta poznata Fojnička Ahdnama. Kao znak prijateljstva, dogovora, sultan El-Fatih je fra Anđela ogrnuo plaštem i taj se plašt od originalne turske svile čuva u Muzeju.

"Od tada je počeo ljepši život u okupiranoj državi. Ahdnama je često pokazivana vlastodršcima, kada fratri žele nešto napraviti, popraviti pokažu Ahdnamu. Ta Ahdnama je pomagala fratrima kroz cijelo vrijeme osmanske vlasti. Istina je da Ahdnama nije uvijek poštivana, ta zapovijed je bila i kršena tako da su fratri bili i progonjeni, samostani i crkve su bile rušene. Ali u svakom slučaju je pomogla fratrima, katolicima i Katoličkoj crkvi da opstanu na ovom području", kazao je Ljubos.

Ahdnama je, poručio je, primjer kako se može zajedno živjeti i da se dijalogom može postići puno više nego oružjem.

"Ahdnama je danas nama uzor kako različiti ljudi ipak mogu zajedno živjeti", dodao je Ljubos.

Franjevci su u Fojnicu došli prije oko 650 godina, najvjerovatnije iz Srebrenice. U Srebrenicu su došli jer je taj kraj bogat raznim rudama, srebrom, zlatom, živom. Tamo su došli radnici, rudari - katolici. U Fojnici su se radnici također bavili rudarstvom. Nastanjuju se u gradu Fojnici, na mjestu koje se zove Pazarišće. Tu su napravili mali samostan, crkvu i tu su organizovali fratarski život.

Nakon što su na tom mjestu napravili te prostorije, onda su na brdu Zahoru napravili posebno odmorište, mjesto na visokim stijenama. Tu su se povlačili u osamu.

U Samostanu se danas nalazi crkva, muzej i arhiv. Veoma je važno da su predmeti koji se danas nalaze u Samostanu uglavnom rađeni od fojničkog zlata, srebra te su ih radili fojnički majstori. Formirana je i Galerija umjetničkih slika, numizmatiku, filateliju kao i mnogo albuma starih fotografija.

Samostan je u potpunosti srušen prije više od 15 godina i tada je počela ponovna izgradnja. U Muzeju se nalaze i iskopine iz 10. stoljeća prije naše ere kao i predmeti iz 16. stoljeća, ali i Fojnički grbovnik iz 17. stoljeća. Muzej posjeduje i Muhamedov list, koji je izašao odmah nakon Ahdname, napisan je na bosančici, a potvrđuje ono što piše u Ahdnami.

(Radiosarajevo.ba)