DAMIR MARJANOVIĆ PROGOVORIO O SUKOBU SA ŽELJKOM KOMŠIĆEM: „Hrvat sam, ali moja će stranka na izborima u BiH podržati Bošnjaka, Dodik je ošamario Čovića..."

U zadnjih nekoliko mjeseci imali ste savezništvo SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića. Iako je to savezništvo nejasno i neprincipijelno, u konkretnom slučaju se osobni interesi pokušavaju prikazati kao opći interesi konstitutivnih naroda, Srba i Hrvata.

  • Politika

  • 28. Maj 2022  01. Jun. 2022

  • 14

Damir Marjanović, jedan od čelnika novoosnovanog Pokreta za nove generacije u Sarajevu, u razgovoru z Nacional govorio je zašto će njegova novoosnovana stranka na izborima u oktobru ove godine za člana Predsjedništva BiH kao kandidata podržati Denisa Bećirovića izSDP-a.

Vaš Pokret za novu generaciju podržat će na jesen profesora Denisa Bećirovića iz SDP -a -a na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a rekli ste da sada samo čekate da vas optuže da Bošnjacima želite izabrati član Predsjedništva BiH, kao što se Hrvati iz HDZ -a BiH bune što im Bošnjaci biraju člana Predsjedništva u liku Željke Komšića. Zašto se ste to rekli?

-To je bila šala, a ta šala je upravo prikaz besmislila ovih prepucavanja, a rekao sam to s određenim dozom sarkazma. Zašto? Zato što politička elita pred izbore pokušavaju u prvi plan staviti osobne interese i proizvode umjetne krize, a to rade već 30 godina. U Bosni i Hercegovini ne postoje tri strane, nego samo dvije strane. Politička elita i obični građani. Politička elita čini sve da ostane na vlasti, a vjerujete da se oni međusobno dobro razumiju.

Ko je kandidat za Predsjedništvo BiH vašeg Pokreta za nove generacije?

-Naš Pokret za nove generacije pokazuje da se želimo fokusirati na probleme sadašnjosti i budućnosti, a da prošlost polako prepuštamo povjesničarima. Na izborima za Predsjedništvo BiH podržat ćemo Denisa Bećirevića iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. On je Bošnjak, a ima političko iskustvo u parlamentu i ono što je bitno da on, kao i svi članovi Predsjedništva BiH, na diplomatskom planu podjednako moraju zastupati interese Srba, Hrvata, Bošnjaka i svih ostalih građana. Predsjedništvo BiH ima najbitniju ingerenciju, a to je međunarodni rejting Bosne i Hercegovine. Zato svaki član Predsjedništva, bez obzira na to koje je nacije, mora raditi u interesu svih Bosanaca i Hercegovaca. To sam rekao u govoru da očekujemo od osobe koju podržavamo.

Kakav koncept Predsjedništva smatrate boljim?

-Problem je u tome što je taj koncept više kamena spoticanja nego rješenje.

Kako ste doživjeli prošlotjedničku „ćevapi-diplomaciju“ Charlesa Michela, predsjednika Europskog vijeća. Posjetio je Aleksandra Vučića u Beogradu, a potom se u Sarajevu sastao s predstavnicima svih triju nacionalnih stranaka. Može li to dovesti do promjene Izbornog zakona prije održavanja izbora u Bosni i Hercegovini do listopada ove godine?

-Sumnjam, dobar dio odgovornosti za stanje u Bosni i Hercegovini snosi i međunarodna zajednica, primarno Europska unija. Iz te međunarodne zajednice stalno stižu poruke da Bosna i Hercegovina treba jačati institucije. U redu. Komplicirani smo, ali pregovaraju s predsjednicima stranaka izvan tih institucija. Zastupnik sam u Domu naroda Federacije BiH. Kada je riječ o Izbornom zakonu, postoje dvije točke oko kojih se spore HDZ i SDA. To je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, gdje je riječ o osobnim interesima pojedinih ljudi. Druga sporna točka je Dom naroda Federacije BiH. To je legitimno. Ne slažimo se i tražimo rješenja, ali zanimljivo je da u Domu naroda Federacije BiH nikada u protekle četiri godine nije pokrenuta priča o Izbornom zakonu, da nas zastupnike u Domu naroda nitko nikada nije pozvao na sastanak da bismo razmijenili mišljenja. O nama odlučujući predsjednici stranaka u stranim ambasadama, a nerijetko iu restoranima pod plaštom međunarodne zajednice.

Ali kako ocjenjujete misiju Charlesa Michela?

-To je bilo gašenje požara, ali iskra nije ugašena. Požar se stišao iz tehničkih razloga. U zadnjih nekoliko mjeseci imali ste savezništvo SNSD -a Milorada Dodika i HDZ -a BiH Dragana Čovića. Iako je to savezništvo nejasno i neprincipijelno, u konkretnom slučaju se osobni interesi pokušavaju prikazati kao opći interesi konstitutivnih naroda, Srba i Hrvata. Na zadnjoj sjednici Vijeća ministara BiH, što je pandan vlade, HDZ je doživio veliki šamar od SNSD -a -ai Milorada Dodika. HDZ se nadao da će SNSDs njima ustrajati na blokadi izbora u listu dok se ne promijeni Izborni zakon, ali Dodiku to ne odgovara iz više razloga. Jedan od razloga je i to što u trenutnoj međunarodnoj konstelaciji onaj koji blokira izbore u Bosni i Hercegovini može se smatrati proruskim igračem, da želi destabilizirati Bosnu i Hercegovinu.

Kako je to Dodik ošamario Čovića?

-Ministri iz Dodikove SNSD -au Vijeću ministara BiH podržali su inicijativu da se osigura novac kako bi se održao izbori u listopadu. To je bio zadnji nivo blokade koji je održavao HDZBiH. Dodik je okrenuo leđa svom usputnom savezniku i ne samo da je kroz Vijeće ministara podržao to, nego je čak i ponudio da ako se taj novac ne može osigurati na razini države, onda evo oni iz Republike Srpske posudit će potrebna sredstva. Tako je doslovno napustio Čovića koji je nastojao blokirati izbore zbog nedonošenja novog Izbornog zakona, pa se Čović našao u neobranom grožđu, kako mi to govorimo u Bosni i Hercegovini. Tako je Čović na kraju morao reći da će se razgovori o promjeni Izbornog zakona nastaviti nakon izbora u listu, a to je njemu bila zadnja slamka spasa. Na to ga je navukao Dodik, ali to i pokazuje koliko i Čović i Dodik ne razmišljaju o potrebama ljudi koje zastupaju, nego samo kako će opstati na vlasti.

Treba li Bosna i Hercegovina uvesti sankcije Ruskoj Federaciji zbog invazije na Ukrajinu?

-Moj stav ne odstupa od onoga kako na tu situaciju gleda Europsku Uniju. U Ukrajini se brutalna agresija na jednu neovisnu zemlju. I Bosna i Hercegovina će u jednom trenutku morati odlučiti u kojem će pravcu ići, a mislim da treba slijediti put Europske unije. No hajde da budemo iskreni, kada bismo dobili jasan znak da nas EU uistinu želi kao ravnopravnu članicu i kad bismo ubrzali put ka ulasku BiH u Europsku uniju, bilo bi nam lakše uvoditi sankcije svima onima kojima ih uvodi EU. Obični građani BiH ipak osjećaju i dozu dvostrukih aršina međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, a to je svojedobno jako dobro osjetila i Hrvatsku. Uvjete koje je ispunjavala Hrvatsku za ulazak u Europsku uniju bile su deset puta teži nego uvjeti koje su trebale ispuniti neke ranije članice, poput Bugarske i Rumunjske. Ono što se traži od Bosne i Hercegovine nije se tražilo od niza zemalja kada su ulazile u Europsku uniju. Stoga se javnost sve više pita želi li nas uopće Europa. Što se nas tiče, mi jako želimo Europu i europske standarde života bez obzira na to radi li se o Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima. Međutim, čini se da se naša politička elita pomalo boji te Europe, jer mnogi od njih neće ostati na tim pozicijama, a mnogi će bogami završiti u zatvoru kada dođemo do željene EUvladavine prava.

Jeste li imali nesporazuma sa Željkom Komšićem?

-Imali smo otvorene nesuglasice. Nismo se slagali oko vizije kako bi Demokratska fronta trebala izgledati. Moj je stav bio da ona mora biti bosanskohercegovačka i podjednako zastupati interese svih građana Bosne i Hercegovine. Bio sam duboko protiv te koalicije sa SDA, a Komšić je govorio u predizbornom periodu da do nje neće doći, ali onoga trenutka kada je ta koalicija bila oglašena, napustio sam Demokratsku frontu, iako sam bio jedan od viđenijih članova među osnivačima. Pomalo sam idealist, pa ne dopuštam da me ti ideali napuste i pred surovošću politike. Nemam problema ni s tim da netko u politici ostvaruje i osobne interese, ali ne na uštrb općih interesa i dati obećanja. Uzgred, u periodu poslije toga Demokratska fronta je više puta otvoreno surađivala s nacionalnim strankama, čak i formirala vlade sa SDA i HDZ -om, no to nije dalo željeni efekt i bojim se da je tako izgubila svoj identitet te je zbog toga u proteklom periodu periodu napustilo dosta članova.

Što danas mislite o Komšiću?

-Pojava Komšića u svjetlu građanske politike bila je u startu potencijalno dobra ideja. To se primarni odnosi na razdoblje kada je Komšić djelovao kao član SDP -a. Nakon toga, u početnim danima formiranja nove stranke taj potencijal je okupio mnoge ljude, uključujući i mene. Nažalost, imam osjećaj da se primarno zbog osobnih ciljeva taj polazni koncept izgubio. Komšić je znao sklapati službene i neslužbene dogovore is onima koje je okarakterizirao kao velike neprijatelje, no samo kada su u pitanju bili osobni ili uskostranački interesi. Nažalost, ti dogovori nisu donijeli mnogo toga dobroga građanima BiH. Stoga političko djelovanje Komšića promatram kao nerealiziranu ideju koja dobro zvuči na papiru, ali u realizaciji često ne prati proklamirane ciljeve.

Nisu li Hrvati kao konstitutivni narod zapostavljeni u toj administrativnoj podjeli, a onda iu izbornom procesu?

-Itekako su zapostavljeni, a polako i nestajemo populacijski, baš kao i svi ostali konstitutivni i nekonstitutivni Bosanci i Hercegovci. Svake godine gubimo jedan veći grad ljudi. U Republici Srpskoj broj Hrvata je zanemariv, a prije rata u tom dijelu Bosne i Hercegovine trećina stanovništva bili su Hrvati, a danas su gotovo nestali. U gradovima poput Modriče, Dervente i Banje Luke imali ste ogroman broj Hrvata, a danas su prisutni u tragovima. Smeta me kod stranaka, poput HDZ -a, koje tvrde da se posebno zalažu za interese Hrvata, što ih pretjerano ne zanima što u tim najplodonosnijim dijelovima Bosne i Hercegovine Hrvata skoro da više i nema, osim u malim džepovima poput Orašja ili Odžaka. Neću pogriješiti ako kažem da Čović uopće nije zainteresiran za položaj Hrvata u RS-u, valjda zato što to nije posebno interesantno glasačko tijelo koje može donijeti konkretne glasove za Čoviću interesantne pozicije.

U Republici Srpskoj kažete da je broj Hrvata zanemariv, a je li u Federaciji BiH konstitutivnost Hrvata zanemarena?

-U Federaciji BiH položaj Hrvata se zanemaruje, ali je to primarni rezultat djelovanja stranke koja se zove HDZ , a već 25 godina djeluje sa svojim partnerima iz bošnjačke stranke SDA . U Predstavničkom domu naroda, a posebno u Domu naroda FB iH, odluke donose HDZ i SDA . Nerijetko, svojom kompaktnošću i glasovima HDZ jako pogoduje onim idejama SDA oko kojih se dogovore.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 14

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...