Uprkos brojnim opstrukcijama izbornog procesa, odlukom visokog predstavnika osigurana su sredstva za provedbu Općih izbora raspisanih za 2. oktobar.

O predizbornim aktivnostima, radu i daljnjim planovima Centralne izborne komisije BiH govorio je Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Na početku ističe da se osjete posljedice kašnjenja odluke o finansiranju izbora.

"Moram reći da već osjećamo posljedice zakašnjele odluke o finansiranju izbora. To se odnosi na registraciju birača za glasanje iz inostranstva putem platforme E-izbori, jer nismo bili u stanju obraditi te prijave. Mi trenutno nemamo nikoga ko radi na tim poslovima zato što nismo imali novac da raspišemo oglas. Danas je izvršena selekcija, ali će trebati nekoliko dana da edukujemo te ljude. Dakle, izgubili smo dvije sedmice bez potrebe. Druga posljedica jeste što imamo razliku plana iz budžeta i onog što nam je potrebno danas. Na sreću, odlukom visokog predstavnika osigurana su dovoljna sredstva, ali i u slučaju da zatrebaju nova, obezbijedit će se odlukom Parlamentarne skupštine BiH", pojašnjava Arnautović.

Arnautović je iznio tvrdnje o političkom utjecaju koji je pokušan na CIK BiH.

"Na sceni imamo partokratiju gdje političke partije stavljaju institucije pod svoju kontrolu. To je pokušano i sa CIK-om, ali smo prepoznali situaciju i pružili otpor držeći se strogo Izbornog zakona. Imamo dobru saradnju sa javnošću, držimo otvorene sjednice za javnost, na web stranici ažurno obavještavamo o svim bitnim pitanjima i u tome smo pronašli odgovor. Nijedna pratija ne može blokirati izborni proces. Zato je vladavina prava naš put", kaže Arnautović.

Dodaje da je razočaran činjenicom da članovi CIK-a nisu naišli na razumijevanje Vijeća ministara BiH.

"Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija nikada nas nije primio na razgovor u vezi problema finansiranja izbora. Politika je itekako umiješana u sva dešavanja. Izborni zakon se mora mijenjati uz djelimične promjene Ustava BiH shodno presudama Evropskog suda za ljudska prava. Tih presuda se trebamo držati kao mape puta. Ključni problem je što se samo odredbe Izbornog zakona o Federaciji BiH pogrešno smatraju spornim. U entitetu RS imate tri izborne jedinice iz kojih se, od njih ukupno 14, devet zastupnika direktno bira u Predstavnički dom PS BiH, a preostali sa kompenzacijske liste. Između prve i treće izborne jedinice imate razliku broja birača od preko 150.000, što je nedopustivo, jer ne mogu davati isti broj mandata. Time se narušava načelo jednakosti glasa. Dakle, neophodno je mijenjati sve izborne nepravilnosti na čitavoj teritoriji BiH", ističe Arnautović.

Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH usvojene na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Arnautović ocjenjuje korakom unazad.

"Nije uobičajeno da gornji dom izglasava akt prije donjeg, no to je sada stvar korištenja pozicije pojedinih stranaka da to mogu uraditi. Ako bi ovaj prijedlog prošao u Predstavničkom domu, poništio bi svih pet presuda Evropskog suda za ljudska prava i narušio princip jednakosti svih građana pred zakonom. On bi izazvao čitav niz novih apelacija i odluka Ustavnog suda i Suda u Strazburu", upozorio je Arnautović.

Ističe da je povećan broj političkih stranaka ovjerenih za učešće na izborima.

"Ovjereno je 90 političkih stranaka za učešće na izborima, što je čak 40 stranaka više u odnosu na Opće izbore 2014. godine. Ovjerene su i koalicije i liste nezavisnih kandidata. Sada predstoji ovjera prijava birača iz inostranstva podnesenih kroz elektronske prijave, a čiji je rok do 19. jula. Pozivam ih da to učine, a sva uputstva mogu naći na web stranici CIK BiH",  poručio je Arnautović.

Za kraj je pojasnio uslove pod kojima bi CIK BiH mogao donijeti odluku o zabrani učešća na izborima pojedinim strankama i kandidatima, konkretno Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću zbog neustavnog djelovanja i podrivanja izbornog procesa.

"Izborni zakon BiH obavezuje predsjednike političkih stranaka da pri prijavi učešća na izborima izjavom daju obećanje da će se pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dejtonski mirovni sporazum). To ispituje visoki predstavnik i od njega zavisi da li će CIK BiH donijeti odluke o zabrani učešća na izborima pojedinim političkim strankama i kandidatima. Mi postupamo po aktu visokog predstavnika na osnovu kojeg donosimo odluku o zabrani učešća na izborima", zaključuje Arnautović za Hayat.