Piše: Oleksandr LEVČENKO 

Bivši Generalni sekretar Alijanse (2009-2014. g.) A. Rasmusen priznao je da odsustvo podrške Ukrajine u njenim evroatlantskim aspiracijama u 2008. u toku Bukureškog samita NATO bila velika greška.

Sam A. Rasmusen spominje da je lično podržavao ideju budućeg učlanjenja Ukrajine u NATO, ali postoje su snage koje su bili protiv. Inače ovaj poznati uticajni danski političar nije precizirao ko je blokirao evroatlantske težnje Ukrajine i Gruzije. To je na zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina uradili njemačka kancelarka  Angela Merkel i francuski predsjednik Nikola Sarkozi.

Poznata njemačka političarka priznala je da Vladimir Putin izgleda uvijek „varao“, ali nije se odrekla svoje katastrofalne pozicije koja je vodila prema ruskoj agresiji prema Gruziji za nekoliko mjeseci poslije Bukureškog samita u 2008. Čak i posle toga Berlin je podržao ideju, koju i inicirala njemačka strana da prizna Rusku Federaciju zemljom partnerom  NATO-a u 2010. N. Sarkozi je sada pod istragom za malverzacije. Poslije ruske okupacije ukrajinskog Krima i dio Donasa u 2014. Berlin i Pariz ostali su pri stavu da je Ruska Federacija NATO partner.

Sada svi znamo ko je kreirao Rusiji put za ovaj krvavi rat u 2022.  Da li se trebamo diviti stavu NATO-a u prvih mjesec ruske invazije, koji je poslije teških verbalnih borbi Kijeva napokon bio promijenjen i svi ruski lobisti u Briselu, Berlinu i Parizu su potisnuti. Sada NATO smatra Moskvu svojim neprijateljem, a kako drugačije kada u ruskom parlamentu traže produžetak ratnog pohoda ruske vojske do Atlantika. To znači okupaciju teritorije Alijanse. NATO sada priprema 300 hiljada vojnika Alijanse koji će stati na prvu liniju odbrane teritorijalnog suvereniteta zemalja članica, i to u neposrednoj blizini ruskih granica.

Rusija se 14 puta spominje u završnoj deklaraciji samita, Kina nešto manje – 11 puta. Nažalost, Peking tiho daje podršku Moskvi, pri tome je garant teritorijalne cjelovitosti Ukrajine prema Budimpeštanskom memorandumu od 1994.

Kina nijednom nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu i spominje to kao konflikt navodno dvije strane koji imaju između sebe nesporazume. Ruskog agresora Peking ne okrivljuje za narušavanje postojećeg sistema međunarodnih odnosa, a NATO još itekako. Po njima je navodno Brisel napao Kijev, a ne Moskva. Postavlja se pitanje - da li bi se bez podrške Kine Rusija uopšte usudila ići na vojnu avanturu u Ukrajini?

Na samitu NATO proglašena je strateška podrška Ukrajine, koja se bori s ogromnom ruskom vojskom da sačuva ne samo svoj integritet, nego i mir Evropske unije. Neki se bune zbog poskupljenja goriva, ali bolje je kupovati skupi benzin u svojoj nezavisnoj državi nego jeftini ruski pod moskovskom okupacijom.

Ostaje pitanje - da li će se ruski napad na Ukrajinu proširiti dalje na Evropu. Finski ministar inostranih poslova to ne isključuje. Na pitanje kako to izbjeći, odgovorio je jednostavno. Sa svih snaga podržavajte Ukrajinu i to će biti najbolja garancija.

Ruska obavještajna zajednica trpi gubitke na Balkanu. Oficijelna Sofija odlučila je da protjera 70 saradnika ruske ambasade, odnosno diplomata i tehničkih radnika.

Ruska ambasadorka Mitrofanova počela je prijetiti da to će nanijeti nepopravljivu štetu bilateralnim odnosima. Moskva govori o prekidu diplomatskih odnosa. Zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Gruško nazvao je to neprijateljskim aktom. Samo je zaboravio ovaj visoko pozicionirani moskovski diplomata da je prije dva mjeseca Rusija ukinula isporuke Bugarskoj plina što je rezultiralo inflacijom i inicijativom proruskih snaga u Bugarskoj da se izglasa nepovjerenje Vladi. Napokon se rusko obavještajno leglo u Sofiji počelo urušavati. Ipak, u ruskoj ambasadi će ostati 48 službenika, što je dosta za obavljanja svih vrsta diplomatskih poslova i to je ista brojka koliko ima Bugarska svojih diplomatskih agenata u Moskvi. Ruska ambasadorka u Sofiji uzrujana je što ostaje bez ličnog kuvara. Ne shvata da bi joj i dalje kuvao, da nije tajno ispunjavao obavještajne zadatke. Sada ambasadorica gladuje i mora se nekako snaći. Kako kažu u Rusiji – glad nije tetka.

(Antena M)