Piše: Oleksandr LEVČENKO (Antena M)

Predsjednik Volodimir Zelenski posjetiće Tursku 15. maja kako bi se sastao s ruskim predsjednikom V. Putinom. Ukrajina teži okončanju rata i zato je pristala na predloge američkog predsjednika o dugoročnom prekidu vatre i direktnim pregovorima s Rusijom. Prema Kijevu i njegovim evropskim saveznicima, Putin bi trebalo lično da učestvuje u pregovorima u Istanbulu: ovo je njegov rat i on je taj koji donosi sve odluke u Rusiji. Volodimir Zelenski je izrazio spremnost da se sastane s Putinom, ali sastanci u drugim formatima nijesu razmatrani.

Osim toga, potrebno je izbjeći nesporazume izazvane određenim insinuacijama da je predsjednik Volodimir Zelenski navodno svojim dekretom zabranio bilo kakve pregovore s Putinom. Međutim, ovo je manipulacija. Relevantni dekret iz 2022. godine samo je potvrdio ustavnu normu da pregovore o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine može voditi jedino predsjednik. U stvari, jedina prepreka efikasnoj diplomatiji danas je Moskva, koja odugovlači i izbjegava postizanje mirnog rješenja.

Ako Putin odbije sastanak u Istanbulu, onda Sjedinjene Američke Države, evropske države i lideri drugih zemalja moraju preduzeti odlučne mjere kako bi primorali Rusiju na deeskalaciju. Ukrajina insistira na potrebi za prekidom vatre, što bi otvorilo vrata diplomatiji. Glavni cilj ove inicijative je stvaranje uslova za deeskalaciju i diplomatsko rješenje. Samo pristankom na prekid vatre Moskva će dokazati da je zaista spremna da zaustavi rat i pređe na poštenu diplomatiju. Ukrajina, SAD i Evropa zahtijevaju od Putina stvarne korake ka deeskalaciji, a ne još jednu manipulaciju usmjerenu na produženje rata.

U međuvremenu, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, naglasio je da će ruska delegacija doći u Tursku na razgovore, ali nije rekao ko će je tačno predvoditi. To jest, još uvjek nije jasno hoće li se u Istanbulu održati ukrajinsko-ruski samit uz učešće ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i šefa Kremlja Vladimira Putina. Brazilski predsjednik Luis Inasio Lula da Silva rekao je da će pokušati da ubijedi ruskog predsjednika da lično otputuje u Tursku na razgovore s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. „Pokušaću da razgovaram s Putinom. Moram mu reći: ‘Ej, druže Putin, idi u Istanbul i pregovaraj, za ime Boga’“, rekao je brazilski lider, a citira ga Quest-France.

Prije toga, Brazil i Kina objavili su zajedničku izjavu u vezi s predlogom Ruske Federacije o početku direktnih ukrajinsko-ruskih pregovora. Strane su dijalog nazvale jedinim načinom za okončanje rata.

Na Samitu o demokratiji u Kopenhagenu, visoka predstavnica EU Kaja Kalas izjavila je da nije sigurna u vezi s planiranim sastankom predsjednika Ukrajine i Rusije. Prema njenim riječima, iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ispravno odgovorio na poziv ruskog predsjednika da se sastanu u četvrtak u Turskoj, ostaju velika pitanja o Putinovoj spremnosti za takav sastanak. „Zelenski je pristao na razgovore s Putinom pod uslovom 30-dnevnog primirja, ali malo je vjerovatno da će Rusija pristati na to. Amerikanci pokušavaju da ostave vrata otvorena za Rusiju da sjedne za pregovarački sto“, dodala je Kalas.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da ne zna hoće li Vladimir Putin letjeti u Tursku na razgovore s Ukrajinom. „On bi volio da budem tamo, i to je moguće... Ne znam hoće li biti tamo ako ja ne budem tamo. Saznaćemo“, rekao je američki predsjednik u svom avionu Air Force One u Saudijskoj Arabiji.

Prema preliminarnim podacima, ako samit ne uspije, rusku delegaciju će predstavljati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov, a američku delegaciju će predstavljati specijalni predstavnici američkog predsjednika Kit Kelog i Stiv Vitkof.

Moramo shvatiti da se ruski diktator boji letenja izvan Rusije. Tokom cijelog perioda rata velikih razmjera, posjećivao je samo one zemlje s kojima Rusija graniči, sarađuje i đe je Putinu zagarantovana sigurnost (Kina, Mongolija, Sjeverna Koreja, Kazahstan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Vijetnam). Putin se boji da bi se nešto moglo dogoditi njegovom avionu, jer se dobro sjeća sudbine Vladimira Prigožina, koji je najvjerovatnije eliminisan ne bez njegovog znanja. On shvata da to neće srediti Ukrajina, već njegova kremaljska pratnja. Tada će ovi ljudi imati priliku da se pomire sa Zapadom. Ovaj strah demotiviše Putina. Putin takođe razumije da, uprkos Erdoganovim izjavama da s njim ima prijateljske odnose, za njega u Turskoj i dalje postoje određeni rizici.

Predsjednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija protiv Rusije. Istovremeno, Evropska unija je već usaglasila 17. paket sankcija protiv Ruske Federacije. „Ovo je snažan signal da EU i dalje stoji ujedinjena u podršci ukrajinskom narodu“, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.

Sankcije će uticati na 189 plovila uključenih u ilegalni transport ruske nafte, prodajući je iznad praga cijena koji je utvrdila G7. Evropske obavještajne agencije takođe povezuju ove tankere s ruskim špijunskim operacijama i sabotažama, uključujući napade na podmorske kablove. Osim toga, nove sankcije obuhvataju više od 20 organizacija i pojedinaca uključenih u širenje ruske propagande i dezinformacija. Na listi se takođe našlo 20 sudija i tužilaca koji su učestvovali u političkim suđenjima protiv opozicionih ličnosti Vladimira Kara-Murze i pokojnog Alekseja Navaljnog.

Evropska komisija takođe uvodi ograničenja na izvoz hemikalija u Rusiju koje se mogu koristiti u proizvodnji raketa. Sankcije moraju formalno odobriti ministri vanjskih poslova i odbrane zemalja članica EU 20. maja. U nekim državama, uključujući Mađarsku, ovu odluku još uvijek treba da ratifikuju nacionalni parlamenti. Prema Politiku, sljedeći koraci EU mogli bi uključivati ograničenja u bankarskom i energetskom sektoru.

Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro smatra da bi se Evropska unija trebala usredsrediti na novi paket sankcija kako bi ugušila rusku ekonomiju i prisilila lidera Kremlja Vladimira Putina da okonča rat protiv Ukrajine. Baro je napomenuo da uticaj dosadašnjih mjera nije bio dovoljan, te da Evropska unija mora sarađivati sa Sjedinjenim Američkim Državama, đe je Kongres već pripremio razorne mjere u slučaju da američki predsjednik Donald Tramp odluči izvršiti pritisak na Moskvu. „Moramo krenuti naprijed jer trenutne sankcije nijesu ubijedile Vladimira Putina da zaustavi svoj agresivni rat.

Stoga se moramo pripremiti za proširenje razornih sankcija koje bi konačno mogle zadaviti rusku ekonomiju“, smatra šef francuskog ministarstva vanjskih poslova. Baro je takođe rekao da će razgovarati s američkim senatorom Lindzijem Grejemom u vezi s prijedlogom zakona o sankcijama koji priprema. Ovaj zakon predviđa uvođenje carina od 500% za zemlje koje uvoze rusku naftu. „Rusija je pronašla načine da zaobiđe ograničenja koja su nametnule Evropa i SAD, tako da bi zatvaranje slavine moglo Rusiju uhvatiti za grlo“, zaključio je Baro.