Od početka ruske agresije Ukrajina od zapadnih zemalja dobiva vojnu pomoć vrijednu desetine milijardi dolara, a tako će se i nastaviti: čelnici grupe G7 prošle su sedmice objavili da će nastaviti slati pomoć "dokle god to bude potrebno".

Najveći pojedinačni iznos dosad je 40 milijardi dolara, koje je Amerika namijenila Ukrajini u sklopu "Zakona o zajmu i najmu" ("Lend-Lease Act"), koji je dosad bio aktiviran samo za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je SAD u više od 30 savezničkih zemalja poslao oružja i vojne opreme u ukupnoj vrijednosti od tadašnjih 50 milijardi dolara.

Iako se piše da će ta američka pomoć Ukrajini biti besplatna, to naravno nije slučaj, kao što ni ta pomoć iz Drugog svjetskog rata nije bila besplatna.

Naime, nakon Drugog svjetskog rata, Amerika je – uz otpis uništene opreme - tražila da joj se dio sačuvane vojne tehnike vrati, a ostatak plati, ne nužno u novcu: Washington je ta ratna ulaganja naplaćivao i "u naturi", tako što je od saveznika dobivao na korištenje vojne baze, čime je ostvario globalnu vojnu dominaciju.

Ponekad ni baze nisu bile dovoljne: čak je i Velika Britanija, iako najbliži saveznik SAD-a, morala "Velikom bratu" isplatiti više od milijardu funti, počevši od 1951. godine, uz poček od pet godina, rok od 50 godina i kamatu od dva posto. Zadnju ratu Britanija je uplatila 29. decembra 2006., šest desetljeća nakon završetka Drugog svjetskog rata.

A SSSR do samog kraja postojanja nije uspio otplatiti taj dug, pa je obavezu preuzela Rusija, koja je zadnju ratu otplatila također 2006. godine.

Taj mehanizam, preveden na ukrajinski slučaj, daje sljedeću kalkulaciju: i da rat stane danas, i da Ukrajina dobije iste uslove o počeku i roku isplate, zadnju ratu Kijev će otplatiti 2077. godine.