Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) od svog uspostavljanja do kraja prošle godine u odnosu na zemlje zapadnog Balkana izrekao je 1.150 presuda, navedeno je u analizi sudske prakse koja je objavljena u "Pravnoj hronici", stručnom časopisu koji izdaje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine i AIRE centar.

- Sud je od početka rada do 31. decembra 2021. godine izrekao ukupno 86 presuda u predmetima protiv Albanije, 105 presuda protiv Bosne i Hercegovine, 474 presude protiv Hrvatske, 185 presuda protiv Sjeverne Makedonije, 68 presuda protiv Crne Gore i 232 presude protiv Srbije - navedeno je u analizi.

Broj neriješenih predmeta pred Sudom krajem 2021. godine iznosio je 70.150, u poređenju s njih 61.500 krajem 2020. godine. Ovo povećanje od 13 posto može se donekle pripisati povećanju ukupnog broja podnesenih predstavki.

Pored toga, dok je došlo do pada broja predmeta dodijeljenih odborima, kao i do značajnog povećanja broja predmeta upućenih na razmatranje sudijama pojedincima, vijećima i Velikom vijeću. Kada je u pitanju regija, u 2021. godine se ističe nekoliko presuda koje predstavljaju značajan doprinos praksi ESLJP.

Tu se posebno ističe član 3, zabrana mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, gdje je Sud odlučio o predmetima vezanim za povredu procesnih aspekata člana 3. Konstatovao je da pokretanje prekršajnog postupka te pogrešno obustavljanje krivičnog postupka iz formalnih razloga predstavljaju povredu procesnih obaveza države na osnovu člana 3.

Sud je također odlučio o predmetima u kojima su se podnosioci predstavki žalili na povrede materijalnih aspekata člana 3, npr. na zlostavljanje tokom zadržavanja u policiji. Posebno se tu ističu presude u predmetima Sabalić protiv Hrvatske i Zličić protiv Srbije, pojašnjavaju.

Kada je u pitanju pravo na pravično suđenje, također se bilježi nekoliko važnih presuda i pitanja vezanih za Zapadni Balkan.

- Podnosioci predstavki su se konkretno žalili na nedovoljno vrijeme za pripremu odbrane, pravičnost suđenja, dužinu postupka na nacionalnom nivou i ispunjenost uvjeta vezanih za sud obrazovan na osnovu zakona. To se posebno može sagledati kroz presude Galović protiv Hrvatske, Zličić protiv Srbije, Delić protiv Bosne i Hercegovine i Xhoxhaj protiv Albanije - napominje se u "Pravnoj hronici".

Također, Sud se po prvi put bavio postojanjem "bitne povrede" (engl. fundamental defect) u krivičnom postupku koji je omogućio njegovo ponavljanje u skladu sa članom 4 Protokola br. 7 uz Evropsku konvenciju o zaštiti Ijudskih prava i osnovnih sloboda.

Sud je zaključio da propust države da istraži motive mržnje za nasilni napad i da te motive uzme u obzir prilikom određivanja kazne za nasilne zločine iz mržnje predstavljaju takve "bitne povrede".

Sud u Strazburu je razmotrio primjenjivost člana 8 (pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života) u vezi s mjerama preduzetim u oblasti obrazovanja. Sud se distancirao od svoje ranije prakse i naglasio da je došlo do evolucije društvenih stavova o primjeni mjera discipliniranja djece, pri čemu je naglasio potrebu zaštite djece od svih oblika nasilja i zlostavljanja.

Sud je također ponovo potvrdio da je pojmom privatnog života obuhvaćen i fizički i psihički integritet nekog pojedinca, te da su države stoga u obavezi da štite fizički i moralni integritet pojedinaca od drugih osoba.

Za regiju su tu važne presude u predmetima: F.O. protiv Hrvatske i Špadijer protiv Crne Gore (mobing). Ostala važna pitanja u regionu o kojima je Sud prošle godine odlučivao odnosila su se na član 2 (pravo na život)i član 10 (sloboda izražavanja), zaključuje se u analizi.

Ovo 15. izdanje "Pravne hronike" je kroz analize uključilo i pregled rada domaćeg pravosuđa, a iz AIRE Centra poručuju da redovno objavljivanje relevantnih informacija o sudskoj praksi predstavlja temelj daljnjeg obrazovanja i informiranja nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.