Vijesti
VIJEĆE MINISTARA BiH PREKRŠILO ZAKON: Monika Mijić ponovo izabrana za v.d. agenticu BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu
19. Mar. 20240
Sud je zaključio da propust države da istraži motive mržnje za nasilni napad i da te motive uzme u obzir prilikom određivanja kazne za nasilne zločine iz mržnje predstavljaju takve "bitne povrede".
Društvo
07. Jul. 2022 07. Jul. 2022
0
Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) od svog uspostavljanja do kraja prošle godine u odnosu na zemlje zapadnog Balkana izrekao je 1.150 presuda, navedeno je u analizi sudske prakse koja je objavljena u "Pravnoj hronici", stručnom časopisu koji izdaje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine i AIRE centar.
- Sud je od početka rada do 31. decembra 2021. godine izrekao ukupno 86 presuda u predmetima protiv Albanije, 105 presuda protiv Bosne i Hercegovine, 474 presude protiv Hrvatske, 185 presuda protiv Sjeverne Makedonije, 68 presuda protiv Crne Gore i 232 presude protiv Srbije - navedeno je u analizi.
Broj neriješenih predmeta pred Sudom krajem 2021. godine iznosio je 70.150, u poređenju s njih 61.500 krajem 2020. godine. Ovo povećanje od 13 posto može se donekle pripisati povećanju ukupnog broja podnesenih predstavki.
Pored toga, dok je došlo do pada broja predmeta dodijeljenih odborima, kao i do značajnog povećanja broja predmeta upućenih na razmatranje sudijama pojedincima, vijećima i Velikom vijeću. Kada je u pitanju regija, u 2021. godine se ističe nekoliko presuda koje predstavljaju značajan doprinos praksi ESLJP.
Tu se posebno ističe član 3, zabrana mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, gdje je Sud odlučio o predmetima vezanim za povredu procesnih aspekata člana 3. Konstatovao je da pokretanje prekršajnog postupka te pogrešno obustavljanje krivičnog postupka iz formalnih razloga predstavljaju povredu procesnih obaveza države na osnovu člana 3.
Sud je također odlučio o predmetima u kojima su se podnosioci predstavki žalili na povrede materijalnih aspekata člana 3, npr. na zlostavljanje tokom zadržavanja u policiji. Posebno se tu ističu presude u predmetima Sabalić protiv Hrvatske i Zličić protiv Srbije, pojašnjavaju.
Kada je u pitanju pravo na pravično suđenje, također se bilježi nekoliko važnih presuda i pitanja vezanih za Zapadni Balkan.
- Podnosioci predstavki su se konkretno žalili na nedovoljno vrijeme za pripremu odbrane, pravičnost suđenja, dužinu postupka na nacionalnom nivou i ispunjenost uvjeta vezanih za sud obrazovan na osnovu zakona. To se posebno može sagledati kroz presude Galović protiv Hrvatske, Zličić protiv Srbije, Delić protiv Bosne i Hercegovine i Xhoxhaj protiv Albanije - napominje se u "Pravnoj hronici".
Također, Sud se po prvi put bavio postojanjem "bitne povrede" (engl. fundamental defect) u krivičnom postupku koji je omogućio njegovo ponavljanje u skladu sa članom 4 Protokola br. 7 uz Evropsku konvenciju o zaštiti Ijudskih prava i osnovnih sloboda.
Sud je zaključio da propust države da istraži motive mržnje za nasilni napad i da te motive uzme u obzir prilikom određivanja kazne za nasilne zločine iz mržnje predstavljaju takve "bitne povrede".
Sud u Strazburu je razmotrio primjenjivost člana 8 (pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života) u vezi s mjerama preduzetim u oblasti obrazovanja. Sud se distancirao od svoje ranije prakse i naglasio da je došlo do evolucije društvenih stavova o primjeni mjera discipliniranja djece, pri čemu je naglasio potrebu zaštite djece od svih oblika nasilja i zlostavljanja.
Sud je također ponovo potvrdio da je pojmom privatnog života obuhvaćen i fizički i psihički integritet nekog pojedinca, te da su države stoga u obavezi da štite fizički i moralni integritet pojedinaca od drugih osoba.
Za regiju su tu važne presude u predmetima: F.O. protiv Hrvatske i Špadijer protiv Crne Gore (mobing). Ostala važna pitanja u regionu o kojima je Sud prošle godine odlučivao odnosila su se na član 2 (pravo na život)i član 10 (sloboda izražavanja), zaključuje se u analizi.
Ovo 15. izdanje "Pravne hronike" je kroz analize uključilo i pregled rada domaćeg pravosuđa, a iz AIRE Centra poručuju da redovno objavljivanje relevantnih informacija o sudskoj praksi predstavlja temelj daljnjeg obrazovanja i informiranja nosilaca pravosudnih funkcija u BiH.
Vijesti
VIJEĆE MINISTARA BiH PREKRŠILO ZAKON: Monika Mijić ponovo izabrana za v.d. agenticu BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu
19. Mar. 20240
Vijesti
AGENTICE MONIKA MIJIĆ I JELENA CVIJETIĆ POTPISALE "ŽALBU": Bosna i Hercegovina službeno zatražila preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević!
05. Okt. 202312
Vijesti
HOĆE LI BITI KRIVIČNIH PRIJAVA: Upitan legalitet bh. agentica u Strazburu, one se ponašaju kao rok zvijezde (VIDEO)
23. Sep. 20234
Mini market
OSVRT IZ HRVATSKE: "BiH je tamo gdje je bila Jugoslavija, moglo bi biti krvavo"
04. Sep. 20236
Svijet
NETANYAHU DOBIO ULTIMATUM OD MINISTRA IZ RATNOG KABINETA: "Gledam te u oči i kažem - imaš do 8. juna"
Prije 20 min0
Društvo
NOĆNA MORA TOKOM TURISTIČKE SEZONE U MOSTARU: Traži se hitno rješenje za problem... (VIDEO)
Prije 30 min0
Ekonomija
POVEĆANJE STRANIH INVESTICIJA: Zemlje koje su najviše ulagale u Bosnu i Hercegovinu su... (VIDEO)
Prije 46 min0
Vijesti
OBLACI SU VUKLI KIŠU SVE DO PROZORA: Temperatura će biti do 29 °C, ali neka su kišobrani u...
Prije 58 min0
Društvo
SRĐAN PUHALO O REALNOM ODNOSU: "Madonna na koncertu skupila više ljudi nego što RS ima stanovnika, ali mi se..."
18. Maj 20243
Društvo
SULJAGIĆ JE VUČIĆEVU RETORIKU NAZVAO SRAMOTNOM: "Priznavanje punog razmjera genocida natjeralo bi ga na..."
17. Maj 20242
Društvo
MOGU LI TRAGEDIJE ĐAKIĆA I ARIFOVIĆA BITI OPOMENA: Dželati u sudskim togama pravdu pretvaraju u osvetu i revizionizam
Prije 9h0
Društvo
KOLUMNA HAJRUDINA SOMUNA: "Kako je to učinio i u Srebrenici UN kasni da učini nešto odlučnije da se zaustavi genocid u Gazi"
17. Maj 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.