U Donjem domu Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva je održana debata povodom 27. godišnjice genocide u Srebrenici. Parlamentarci su govorili o opasnostima negiranja genocida, ali i o ozbiljnosti situacije u BiH i prijetnjama stabilnosti u zemlji.

Genocid u Srebrenici inspiracija za desničarske ekstremiste

Prva govornica je bila predsjedavajuća Svestranačke poslaničke grupe za Srebrenicu Yasmin Qureshi, koja je govorila o svojoj posjeti BiH 2018. godine i sastanku sa ženama koje su izgubile najbliže članove rodbine u genocidu.

“To su inspirativne žene, koje su, uprkos tome što su proživjele najgore od čovječanstva, pokazale veliku snagu i odlučnost da obnove svoje živote i odupru se mržnji”, izjavila je.

Potcrtala je da obilježavanje godišnjice ovog genocida pomaže u tome da žrtve ne padnu u zaborav i da je to još bitnije kada se uzme u obzir da postoje oni koji i dalje negiraju šta se dogodilo u BiH.

“Politički lideri bosanskih Srba u Republici Srpskoj nastavljaju da poriču i minimiziraju događaje koji su se desili. Sprječavaju da se u školama uči historija onoga što se dogodilo”, upozorila je.

Također je istakla da je genocid u Srebrenici bio inspiracija za mnoga djela “desničarskih ekstremista i islamofoba”, te navela primjer napadača iz Christchurcha 2019. godine, Brentona Tarranta, te norveškog ekstremiste Andersa Breivika.

Priča o dječaku Amiru

Zatim je zastupnica Alicia Kearns održala emotivan govor.

Potcrtala je da genocid u Srebrenici predstavlja najekstremniji slučaj etničkog čišćenja tokom rata u BiH, te da je pokazao “koliko su industrijalizovana, užasna i istinski zla djela koja su se dogodila u Srebrenici”

“Barbarstvo Srebrenice i neuspjeh mirovne misije UN-a su prisilili međunarodnu zajednicu da konačno okonča krvoproliće i provede Dejtonski mirovni sporazum”, objasnila je ona.

“Ovo je bio namjerni genocid da bi se iskorijenilo bošnjačko stanovništvo i zamijenilo srpskom zajednicom za koju se na neki način sugeriralo da je superior u odnosu na drugu. I danas se prisjećamo žrtava, sjećamo se šta je dovelo do ovoga i izvlačimo pouke i učimo da to ponovo spriječimo”, ispričala je.

Kearns je zatim ispričala priču o dječaku Amiru, koji je imao 11 godina kada je počeo rat u BiH.

Ispričala je kako je to bio sretan dječak koji je volio autiće i stripove.

“Onda je došla milicija i on je izgubio sve, autiće, stripove i svoju nevinost”, rekla je Kearns.

U tom trenutku je pustila suzu.

“Danas se ne stidim svojih suza, jer svaki put kada pustimo suzu, pokazujemo da nam je stalo i da nećemo dozvoliti da se ti ljudi zaborave i ućutkaju”, rekla je.

Nastavila je priču o Amiru, te ispričala kako se on pitao zbog čega vojnik puca na njega.

“I nažalost, Amir je znao odgovor. Bio je muškarac, a bio je Bošnjak. To ga je učinilo metom za uništenje. Jer, po mišljenju Srba, on nije bio čovjek. Nije zaslužio da živi, nije zaslužio porodicu, nije zaslužio budućnost”, pričala je vidno uznemirena Kearns.

Ispričala je kako je dječak u jednom trenutku primijetio obližnji tenk UN-a i vojnika mirovnih snaga.

“Vikao je u pomoć, a vojnik ništa nije uradio. Ignorisao ga je”, ispričala je.

Dječaka je zatim zgrabio civil i strpao ga u auto, gdje se Amir onesvjestio. Probudio se u bolnici i nakon mnogo operacija jedva preživio, ali shvatio da dijelovi njegovog tijela nikada više neće biti kakvi su bili.

Elie Wiesel, koji je preživio holokaust, je Amira ugledao na vijestima i “odlučio da dobrota mora pobijediti”, te je počeo da radi na organizaciji izvlačenja dječaka iz BiH.

Amir je uspješno spašen, ali 25 godina kasnije je preminuo uslijed komplikacija jer je krv koju je primio u BiH tokom operacija bila kontaminirana, ispričala je Kearns, te dodala da je i on žrtva rata.

Za razliku od njega, mnogi dječaci Srebrenice nisu dobili drugu šansu za život, dodala je.

“Bosnia Bob”

Kearns je također pohvalila žene Srebrenice koje se “žestoko bore za pravdu”.

“Vidjele su najgore od čovječanstva, a pokazali su najbolje. Njihov nedostatak osvetoljubivosti pred ovakvim zlom i njihov nagon za pravdom je priča Bosne i Hercegovine danas. Ljudi u Bosni su iz bola izgradili kulturno bogato, živo i lijepo mjesto koje je evropska nacija koja je okrenuta budućnosti. Pozitivnost iz bola jedna je od najvećih snaga bosanskog naroda”, rekla je.

Međutim, potcrtala je se “sposobnost da se krene dalje i izliječi oslanja na jednu stvar, a to je istina”.

“Kroz dijalog i kroz istinu se liječimo, pomažemo onima koji još traže, koji se još liječe”, dodala je.

Kearns je potrctala da je međunarodna zajednica zakazala u BiH, ali da je bilo pojedinaca koji su činili sve što su mogli da bi spasili živote.

Jedan od njih je zastupnik i bivši oficir britanske vojske i komandant Ujedinjenih naroda u BiH, Robert Alexander Stewart, koji je poznat kao “Bosnia Bob”.

Kearns je navela da je on poznat po tome što je pomogao u evakuaciji nekoliko hiljada ljudi helikopterima iz Srebrenice uprkos tome što im je rečeno da to ne radi.

“To je ono čega nam treba više širom svijeta. Ljudi koji preuzimaju inicijativu, koji probiju kroz birokratiju, koji odbijaju da im se kaže ne jer žele da spase živote”, rekla je.

Stewart je također kratko govorio u parlamentu te je naglasio važnost debate.

“Želim da kažem koliko je užasno važna ova debata. Budući da je to široko gledano u Bosni, oni obraćaju ogromnu pažnju jer nemaju ovakvu debatu u svojoj zemlji. Mladi ne žele novi rat, a ljudi u BiH vrlo pažljivo prate šta pričamo i šta radimo”, rekao je on.

“Situacija je ozbiljna, moramo djelovati”

Parlamentarac Alyn Smith je izjavio da je “negiranje genocida čin agresije”.

Upozorio je da svijet nije naučio lekcije iz onoga što se dogodilo, te da vidi ono što je dovelo do ovog genocida danas na raznim drugim mjestima širom svijeta, poput Sirije, Ukrajine i Jemena.

“Lako je reći da pamtimo i učimo lekcije. Izazov za sve nas je šta ćemo učiniti da spriječimo druge genocide”, rekao je on, te upozorio da se svijet suočava sa nestabilnošću i opasnošću da se takve stvari dešavaju još više.

Zastupnik Bambos Charalambous je rekao da će parlament “govoriti jednim glasom i braniti osnovne vrijednosti” koje ovi članovi dijele uprkos političkih neslaganja. To su, naveo je, “demokratija, posvećenost prevenciji sukoba i odbrani ljudskih prava”, te je dodao da je za njega i njegovu stranačku grupu prioritet mir na Zapadnom Balkanu.

Ministar Ujedinjenog Kraljevstva za Evropu Graham Stuart je na kraju upozorio na “krhku situaciju” u BiH.

On je rekao da “nema sumnje da se desio genocid” te osudio svaki vid poricanja istog, navodeći da “glorificiranje počinitelja i podstrekača takvih gnusnih djela dalje nas udaljava od pomirenja i ometa sposobnost zemlje da ide naprijed.

“Lideri Republike Srpske ohrabreni su postupcima Rusije. Uz podršku Moskve, oni koriste razdornu, opasnu, nacionalističku retoriku. Oni podstiču etničku mržnju i negiranje genocida i zalažu se za de facto secesiju Republike Srpske, što je u direktnoj suprotnosti sa ustavom zemlje. Situacija je ozbiljna i moramo izvući pouke iz historije u regionu i shvatiti posljedice nečinjenja”, rekao je on, te dodao da je “Zapadu trebalo predugo da djeluje 1990-ih”.

“Ako smo ozbiljni kada kažemo “nikad više” i ako to nisu samo prazne riječi, onda moramo djelovati danas kako bismo očuvali sigurnost i stabilnost. Zato u BiH šaljemo širok spektar diplomatske, ekonomske i odbrambene podrške”, rekao je on, te nabrojao uvođenje sankcija onima koji predstavljaju prijetnju stabilnosti u BiH, investicije u državi i podršku u odbrambenom sektoru kao primjere pozitivnog djelovanja.

(N1)