Nakon najave da kineski konzorcij nije u mogućnosti ispuniti obaveze za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, jer je američka kompanija, otkazala saradnju, pokrenuta su brojna pitanja. Međutim, konkretnog rješenja i dalje nema. Dok se priča o raskidu ugovora, a stručnjaci upozoravaju na nesagledive posljedice, oglasili su se i iz kineskog konzorcija.

Prvo je uslijedilo imenovanje timova za realizaciju najvećeg poslijeratnog projekta u BiH, potom timovi koji će pronaći rješenje za izlazak iz problema, a sada se najavljuje i imenovanje onih koji će pronaći model za izlazak iz projekta.

Nakon što je Federalna vlada prihvatila prijedlog Elektroprivrede o odbijanju alternativnog podizvođača u vezi sa projektom izgradnje Bloka 7 TE Tuzla, oglasili su se i iz kineskog konzorcija.

"Tokom godina ostajemo sigurni u perspektivu projekta i u našu sposobnost da ispunimo svoje obaveze definisane ugovorom. Pronalaženje odgovarajućeg alternativnog bojlera i STG rješenja za projekat je solidna demonstracija našeg kapaciteta kao generalnog izvođača radova i spremnosti da izvršimo svoje ugovorne obaveze. Uprkos svemu, mi smo i dalje u potpunosti posvećeni projektu."

Podsjećamo, sve je počelo nakon što je američka kompanija, koja je ugovorom podizvođač, otkazala saradnju. Ugrožavanje stabilnosti elektroenergetskog sektora i povećanje cijena električne energije samo su neke od posljedica obustave izgradnje Bloka 7 u Tuzli, upozoravaju stručnjaci.

ZVJEZDAN KARADŽIN, profesor na Rudarskom fakultetu u Tuzli

"Katastrofa, ne samo s aspekta privrede, ne samo za gotovo 9.000 rudara i 2.000 ljudi koji rade u sektoru termoenergetike, to će biti katastrofa i sa aspekta okoliša, zdravlja građana."

Karadžin podsjeća da su postojeći blokovi, koji trebaju biti zamijenjeni Blokom 7, davno zastarjeli što će dovesti do nestabilnosti u snabdijevanju električne energije, a alternativnih rješenja još nema i poziva vlasti na hitne reakcije. Federalni ministar Nermin Džindić je ranije kazao da je prva opcija da se ponudi potpisniku ugovora da se vrati na početne postavke i da se nastavi realizacija ugovora onako kako je započeta. Pored pitanja je li to uopće izvodivo, ostaje i činjenica da je već potrošeno 300 miliona KM.

Više u prilogu BHRT-a.