S obzirom na to da je u toku sezona kupanja, pored činjenice da kupanje i plivanje neosporno doprinosi našem zdravlju, postoje i određeni zdravstveni rizici (zarazne bolesti i infekcije) kojima smo tokom ovih aktivnosti izloženi, napominje institut „Batut“.

Uopšteno govoreći, rizik od zaraze je utoliko veći ukoliko je neka vodena površina manja i slabije protočna, jer se lakše zasiti štetnim materijama i mikroorganizmima, koji vode poreklo ili iz žive i nežive prirode ili potiču od samih kupača. Iz tih razloga od prirodnih vodenih površina za kupanje je najsigurnije more (tome doprinosi i prisustvo morske soli), a najnepovoljnije su male stajaće vode, barice i slično. Što se tiče bazena, oni mogu da budu besprijekorno čisti i savršeno sigurni ili pak vrlo nesigurni ako se održavanje zapusti, što u potpunosti zavisi od ljudskog faktora.

Mnoga naša jezera, stari riječni rukavci i slično imaju osobine stajaće vode i to treba imati na umu prilikom kupanja.

Zarazne bolesti od kojih čovjek može da oboli prilikom kupanja nastaju prodorom prouzrokovača prisutnih u vodi u organizam kupača preko nekog od ulaznih mjesta infekcije, kao što su usta, vidljive sluzokože (oko, nos, genitalni organi), povrede na koži (čak i one najmanje, nevidljive golim okom), a ponekad i preko sluzokože disajnih organa.

Tako, na primjer, gutanjem vode, dakle preko usta mogu nastati virusne i bakterijske crijevne infekcije, praćene prolivom i povišenom tjelesnom temperaturom. Preko sluzokože oka može da nastane virusno ili hlamidijalno zapaljenje oka, što su tipične bolesti kupača.

Preko mikropovreda kože i sluzokoža, kao i preko zdrave sluzokože oka, čojvek može da sa zarazi leptospirozom (ljetni grip), naročito nakon kupanja u barama i stajaćim vodama. Kao posljedica zadržavanja prljave vode u spoljašnjem slušnom kanalu može doći do zapaljenja uha.

Preko digestivnog sistema, preko vidljivih sluzokoža i udisanjem vodenog aerosola, tj. sitnih kapljica, čovjek može da se zarazi i enterovirusima, koji su, između ostalog, i prouzrokovači seroznog (virusnog) meningitisa (zapaljenje mekih moždanih opni).

Srećna okolnost je da je stvaran rizik od infekcija ipak vrlo mali, jer se obično ne popije velika količina vode, jer je koža prepreka za prodor mikroorganizama, a sami prouzrokovači su u vodi najčešće jako razrijeđeni.

Ovo se prevashodno odnosi na odrasle osobe i decu školskog uzrasta, dok je rizik od navedenih infekcija veći kod djece uzrasta do tri godine, a za djecu mlađu od godinu dana još veći, iz prostog razloga što su mala djeca još neotporna, a i način njihovog kupanja pogoduje nastanku većine infekcija (sjedenje u plićaku, zagrcavanje, gutanje vode i sl)

Mjere predostrožnosti prilikom kupanja

Izbjegavati da voda uđe u usta i gutanje vode.

Izbjegavati da se gleda u vodi bez naočara ili maske za plivanje/ronjenje.

Izbjegavati skakanje, prskanje, guranje pod vodu i slično.

Ne zadržavati se u vodi predugo.

Tuširati se čistom vodom nakon izlaska iz vode, jezera, bazena, odnosno na kraju kupanja, a kod kuće se ponovo okupati toplom vodom i sapunom.

Nadzirati malu djecu dok se kupaju.

Poštovati higijenska pravila prilikom kupanja u bazenima (tuširanje prije ulaska u bazen, korišćenje sanitarnih prostorija i drugo).

Batut podsjeća da je veoma važno održavati fizičku distancu na plaži ili bazenu, kao i održavati higijenu ruku, u cilju sprečavanja potencijalnog prenosa SARS- CoV-2 virusa, piše Danas.rs.