Gljiva koja je godinama smatrana smrtonosnom prijetnjom sada otkriva svoj ljekoviti potencijal u borbi protiv leukemije. 

Plijesan za koju se decenijama nagađalo da stoji iza smrti onih koji su se usudili narušiti mir egipatskog faraona Tutankamona, danas se sve više povezuje s – potencijalnim lijekom protiv raka.

Nova studija Univerziteta u Pennsylvaniji (Upenn), objavljena u uglednom časopisu Nature Chemical Biology, otkriva da Aspergillus flavus, gljiva poznata po svojim otrovnim sporama, sadrži snažne antikancerogene spojeve.

Aspergillus flavus već decenijama ima zloglasnu reputaciju. Pronađena u grobnicama poput Tutankamonove i grobnice poljskog kralja iz 1973., gljiva se sumnjičila za niz misterioznih smrti. No, umjesto faraonskog prokletstva, nauka sada vidi – farmaceutski potencijal.

Istraživači su izolirali četiri spoja iz gljive, koje su nazvali asperigimicini. Dva od njih pokazala su izuzetnu aktivnost protiv ćelija ljudske leukemije, dok modificirana verzija jednog RiPP-a (posebna klasa peptida) djeluje ravnopravno s poznatim kemoterapijama poput citarabina i daunorubicina.

Nakon dodatka molekule masti (lipida), spoj je:

• povećao ulazak u ćelije raka
• ostao duže unutar njih
• ometao njihovu replikaciju

RiPP-ovi su ribosomski sintetizirani i posttranslacijski modificirani peptidi, koje proizvode biljke, bakterije, a sada znamo – i gljive. Dosad nedovoljno istraženi, gljivični RiPP-ovi mogu skrivati neotkrivene ljekovite potencijale.

"Ovo je neistražena regija s ogromnim potencijalom", kaže vodeća autorica studije dr. Qiuyue Nie. Nakon što su nam gljive dale penicilin prije gotovo jednog vijeka, sada bi mogle biti ključ za novi iskorak u borbi protiv raka. 

Aspergillus flavus, inače poznat kao opasan patogen koji može izazvati hronične plućne bolesti kod ljudi, danas se uzgaja u kontrolisanim laboratorijskim uslovima – ne više kao prijetnja, već kao saveznik nauke.