Božo Skopljaković, predsjednik Hrvatske stranke BiH govorio je za „Slobodnu Bosnu“ o najnovijim potezima HDZ-a BiH, prijedlogu mostarskog instituta pod kontrolom HDZ-a o izboru tzv. „legitimnih“ političkih izaslanika u Dom naroda FBiH, potezu ministra financija Vjekoslava Bevande, te utjecaju susjedne Republike Hrvatske na političku krizu u Bosni i Hercegovini.

Kakvu poruku lider HDZ-a BiH Dragan Čović šalje planom izbora „legitminih„ političkih predstavnika za izaslanike Doma naroda FBiH koje je objavio mostarski institut pod kontrolom HDZ-a BiH?

-Ustav BiH preferira jedne, a diskriminira druge. Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, u zajednici s ostalima, i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine, dok Ustav FBiH ide i dalje pa kaže da Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, ravnopravno uređuju Federaciju Bosne i Hercegovine, kaže Skopljaković pitajući se jesmo li ravnopravni!?

Skopljaković dodaje da su građani svi koji žive u Bosni i Hercegovini, i to je jasno, ali tko su i kako se definiraju Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kada govorimo o izbornome zakonu!?

-Ne postoji službeni dokument kojim dokazujemo nacionalnu pripadnost, tako da temeljem dokumenta ne možemo potvrditi da li smo Srbin, Hrvat ili Bošnjak, ali građanin jesmo. Pa kako se onda barata sa brojkama koliko koga ima, temeljem popisa stanovništva.

U Zakonu o popisu stanovništva BiH 2013. godine, stoji da osobe obuhvaćene popisom nisu obvezne izjašnjavati se o nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj pripadnosti, a da će se sudionici popisa kazniti novčanom kaznom do 10.000 KM, ako protivno volji osobe obuhvaćene popisom utječu na tu osobu da se protiv svoje volje izjasni o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti ili vjeri. Podaci prikupljeni popisom koristit će se isključivo u statističke svrhe.

Dakle, popis stanovništva nije relevantan jer nije točan i svatko se može izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti onako kako želi. Pa može biti Bošnjak, Hrvat, Srbin, Klinglonac itd. Da li se na narednom popisu stanovništva, u bilo kojoj županiji, veliki broj ostalih i drugih građana, neometano, sukladno zakonu o popisu stanovništva mogu izjasniti da pripadaju nekoj drugoj nacionalnoj skupini - mogu. U tom slučaju u toj županiji možemo dobiti da je broj jednog od konstitutivnih naroda iznad 3 posto, ako se usvoji cenzus, čime se spekulira u javnosti. Temeljem netočnih podataka rješavamo jedan od najznačajnijih zakona!

Hoće li zahtjevi HDZ-a dovesti do ukidanja konstitutivnosti, zašto su se zalagali još 2000. godine, kada su ustavni suci glasali protiv konstitutivnosti, i može li se sa ovakvim Ustavima u BiH i njenim entitetima doći do pravednog, svima nama a i Europi, prihvatljivog rješenja, pita se Skopljaković!?

Na pitanje koliko odgovornost za stanje u BiH i političke tenzije snosi državni vrh Republike Hrvatske, Skopljaković odgovara:

-Na žalost Daytonski Ustav BiH dao je širom otvorene mogućnosti za manipulacije i tumačenja što je omogućilo nacionalističkim vođama da sve ove godine rade za sebe i svoje stranke a protiv velikog dijela građana koji rješenje vide u odlasku, što vladajućima i odgovara.

Dakle, najveću odgovornost za stanje u BiH snose domaći političari ali i mi svi skupa jer ih godinama, iako ne donose rezultate, biramo te im omogućujemo da nastave sa svojim kriminalnim radnjama u cijelosti zaštićeni od progona, jer kako oni kažu, za zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, nema novaca da se aktivira pa ih taj zakon i ne brine.

Zvaničnici RH na žalost ne rade za dobro Hrvata u BiH nego su isključivo u službi promicanja HDZ-a i gospodina Čovića a u posljednje vrijeme i gospodin Dodik im je mio, tako da se može reći da oni snose dio odgovornosti ali i dalje problem je u našem dvorištu.

Svaki pokušaj rješavanja problema u BiH van njenih institucija sigurno je promašen korak koji nanosi više štete nego koristi, komu to ide u prilog. Pozivam službeni Zagreb da pomogne Bosni i Hercegovini na njenom putu, samo tako će pomoći i Hrvatima, svaki drugi način ide na ruku protivnicima vladavine prava.

Svjedoci smo svakodnevnih nasrtaja na ustavni poredak BiH od strane etnonacionalista na vlasti. Koliko odlazak Čovića, Dodika i Izetbegovića iz politike pomogao relaksiranju odnosa u BiH?

-Njihov odlazak nije upitan, pitanje je kada i na koji način će se to desiti. Krajnje je vrijeme da se upitamo tko su oni koji sebe nazivaju nositeljima europskih vrijednosti a sprječavaju provedbu zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, glasaju protiv skenera i kamera na biračkim mjestima te čine sve da se blokiraju institucije države radujući se njenom raspadu, a ne znaju da će se oni raspasti prije Bosne i Hercegovine.

Odlazak navedene trojke ne samo da bi relaksirao odnose nego bi se otvorio put za izgradnju pravne države a to je ono što njima ne ide u prilog. Svjesni smo da oni neće otići samovoljno i samo građani na izborima mogu reći „NE“ ovima koji su nas doveli do ovog što danas imamo.

Kako komentirate odluku ministra financija BiH Vjekoslava Bevande da s države prenese nadležnost na entitete?

-Koliko je zakona doneseno u parlamentima BiH zadnjih osam godina? Mali broj, za pojedince, u ovakvom sustavu! Bezakonje je zakon! Ono što nas treba zabrinuti je to da ne postoje zakonski mehanizmi i institucionalno djelovanje koje će spriječiti samovolju pojedinaca. Na žalost vladavinu prava smo zamijenili sa vladavinom klanova i pojedinaca koji čini se mogu sve što žele, dokle!

Umjesto da se radi na jačanju institucija države BiH, koja jedino može biti članica EU, vidimo da pojedinci sustavno rade na njenoj razgradnji. Ovakvi potezi su potezi očajnika kojima vrijeme ističe a na građanima je da odluče smanjiti odlazak iz države, a povećati izlaznost na izborima. Samo smjena vlasti može donijeti dugo očekivane promjene i napredak Bosni i Hercegovini.

(M.I.)