STRUČNJACI UPOZORAVAJU: Evo šta se događa ukoliko često jedete ribu, sir i meso…

Novost u najnovijem izvještaju je što se analiza odnosi na proizvode sastavljene od više sastojaka, poput umaka, gotovih jela i slično.

  • Zdravlje

  • 10. Avg. 2022  

  • 0

Jesti voće i povrće bolje je za planet nego jesti meso i sir, a nova znanstvena studija objavljena u ponedjeljak također je pokazala da crveno meso ima i vrlo snažan utjecaj na okoliš.

Znanstvenici su analizirali oko 57.000 proizvoda koji se prodaju u supermarketima u Britaniji i Irskoj, u velikoj studiji koju je objavio znanstveni časopis PNAS.

Istraživači, koji se nadaju da bi njihova studija mogla omogućiti potrošačima održiviju kupnju bez žrtvovanja zdravlja, također su usporedili rezultate s nutritivnim svojstvima te hrane.

Riba, sir i meso - pogotovo crveno meso - imaju veliki utjecaj na okoliš.

Zamjena mesa, mliječnih proizvoda i jaja alternativama na biljnoj bazi mogla bi imati velike koristi za okoliš i zdravlje, navodi se u studiji.

Ali mogu pomoći i "manji" prijelazi. Na primjer, goveđe lazanje, s visokim utjecajem na okoliš, mogu se zamijeniti pilećim ili svinjskim lazanjama ili vegetarijanskim.

Mnoge studije pokazale su već prije da se crveno meso, iako izvor nekih esencijalnih nutrijenata, može povezati i s nekim bolestima, primjerice srca i krvožilnog sustava i rakom debelog crijeva.

Znanstvenici su otkrili da su koncentrati sokova, gazirana pića i drugi voćni sokovi među proizvodima koji najmanje utječu na okoliš - jer se uglavnom sastoje od vode - ali njihova je nutritivna kvaliteta slaba.

Kruh, ali i određene žitarice i pripremljena jela ili slastice imaju relativno nizak ili srednji utjecaj na okoliš.

Istraživači vjeruju da općenito, što je hrana održivija, to je bolja s prehrambenog gledišta.

Studija potvrđuje ono što su druga prijašnja izvješća već ustanovila analizom pojedinačnih sastojaka, poput voća ili crvenog mesa.

Novost u najnovijem izvještaju je što se analiza odnosi na proizvode sastavljene od više sastojaka, poput umaka, gotovih jela i slično.

Ta je zadaća bila komplicirana zbog činjenice da se količina svakog sastojka smatra poslovnom tajnom pa se ne otkrivaju stvarni detalji: samo oko tri posto od više od 57.000 proizvoda prodanih u osam trgovina hranom imalo je potpuno naveden sastav.

Znanstvenici su stoga razvili algoritam temeljen na nekolicini poznatih informacija za procjenu proizvoda koje su istraživali - u Britaniji i Irskoj sastojci su posebno navedeni prema korištenoj količini.

Za procjenu utjecaja na okoliš uzeta su u obzir četiri čimbenika: emisije stakleničkih plinova, korištenje ograničenih vodnih resursa, korištenje zemljišta i eutrofikacija, odnosno obogaćivanje vodenih putova mineralima i hranjivim tvarima, uglavnom iz gnojiva.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...