POZNAVAOCI PRILIKA UPOZORAVAJU: "Pošaljite NATO trupe da pomognu u stabilizaciji Bosne i Hercegovine"

Oni podsjećaju da je Dodik nedavno najavio da će povlačenje biti odloženo za još šest mjeseci, navodno zbog “međunarodne političke i sigurnosne situacije” u Ukrajini.

  • Vijesti

  • 13. Avg. 2022  

  • 2

U analizi pod naslovom “Pošaljite NATO trupe da pomognu u stabilizaciji Bosne i Hercegovine”, stručnjaci Leon Hartwell, Hikmet Karčić i Josephine Mintel upozoravaju na mogućnost ukidanja mandata EUFOR-a u BiH, ali i na slabost te misije u slučaju bilo kakvih aktivnosti koje bi dovele do destabilizacije zemlje, piše N1.

Dr. Leon Hartwell, viši savjetnik Programa za Centralnu i Jugoistočnu Evropu na IDEAS, London School of Economics, Dr. Hikmet Karčić, stručnjak za genocid, i Josephine Mintel, istraživačica iz Komiteta za međunarodne odnose Univerziteta u Chikago-u u tekstu objavljenom na stranici ‘War on the Rocks’ navode da je ruska invazija na Ukrajinu “vratila Balkan na radar Zapada”, ali i da nedostatak odlučnosti po pitanju BiH “ponovo prijeti miru u zemlji”. Citiraju Visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je krajem 2021. godine izjavio da su izgledi za dalju podjelu i sukob u BiH “vrlo realni”.

Kao jedan od glavnih razloga za zabrinutost oni navode inicijativu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kojom bi entitet Republika Srpska “prekinuo veze sa centraliziranim vojnim, pravosudnim i poreskim sistemom” zemlje, što je dovelo do špekulacija da bi se entitet mogao otcijepiti.

“Kontrola ove tri institucije od strane centralne vlade je od suštinskog značaja za svaku funkcionalnu demokratiju. Budući da Bosna i Hercegovina ima dva “entiteta”, Federaciju i Republiku Srpsku, povlačenje Republike Srpske iz glavnih institucija signaliziralo bi raspad zemlje”, zaključili su.

Autori podsjećaju da je Dodik nedavno najavio da će povlačenje biti odloženo za još šest mjeseci, navodno zbog “međunarodne političke i sigurnosne situacije” u Ukrajini.

“Čitajući između redova, čini se da je Dodik oprezan u pogledu svog sljedećeg poteza jer se jedan od njegovih pokrovitelja – Kremlj – suočava sa velikim sankcijama i drugim nepredviđenim poteškoćama zbog svog ničim izazvanog napada na Ukrajinu”, pišu oni.

Pored toga navode da Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sada “žonglira svojom privrženošću Istoku i Zapadu”.

“Iako želi da podrži Srbe u Bosni i Hercegovini, nepokolebljiva podrška secesiji Republike Srpske bila bi smrtna kazna za EU aspiracije Srbije. Međutim, ako Rusija dobije prednost u Ukrajini, i Dodikova i Vučićeva računica će se promijeniti. Zapadni saveznici moraju odmah djelovati kako bi ih držali pod kontrolom prije nego što se to dogodi”, upozoravaju.

“Prepoznajući da su strukturalni faktori koji su doveli do Dodikovih secesionističkih poteza i dalje prisutni, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo trebale bi hitno poduzeti mjere za transformaciju ovog zamrznutog sukoba. Rat Rusije u Ukrajini učinio je slanje NATO trupa u Bosnu i Hercegovinu vitalnim za održavanje sigurnog okruženja na Balkanu”, podcrtali su.

Bitne razlike između EUFOR-a i NATO-a

Prema ocjeni ovih stručnjaka, kratkoročni prioritet za međunarodnu zajednicu po pitanju BiH je pitanje mandata mirovnih snaga Evropske unije u Bosni i Hercegovini, operacije EUFOR Althea.

Objašnjavaju da je, skoro deceniju nakon završetka rata 1995. godine, NATO imao primarnu odgovornost za očuvanje mira u Bosni i Hercegovini. U decembru 2004. godine Ujedinjene nacije su, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, usvojile rezoluciju o uspostavljanju multinacionalnih vojnih implementacijskih snaga u Bosni i Hercegovini. Shodno tome, NATO je svoju misiju prebacio na operaciju Althea. Ujedinjene nacije svake godine obnavljaju mandat ove misije, što se posljednji put desilo u novembru 2021. godine.

Međutim, podcrtali su da su “razlike između NATO-a i operacije Althea bitne”.

Objašnjavaju da, dok Althea djeluje isključivo u BiH, operacije NATO-a se poduzimaju širom svijeta.

Snaga Operacije Althea je također “varirala”, navode oni. Prvobitno je u sklopu ove operacije u BiH bilo angažovano 6.500 ljudi, ali se vremenom taj broj smanjio na samo 600 početkom ove godine. Nekoliko dana nakon početka vojne invazije na Ukrajinu u februaru, Evropska unija je poslala dodatnih 500 vojnika.

U poređenju, snage NATO saveza broje “više od 3 miliona” sa mogućnošću pojačanja u bilo kojem trenutku, posebno od strane američke vojske stacionirane u zračnoj bazi Aviano u Italiji.

Dalje navode da je operacija Althea sastavljena od trupa isključivo iz zemalja Evropske unije. Snage NATO-a dolaze iz članica Evropske unije i šire, a posebno iz Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. Napominju i da, u skladu da “Berlin plus” sporazumima, operacija Althea može zatražiti slanje NATO trupa, ali da “ovaj mehanizam zahtijeva odlučnu akciju evropskih snaga”.

“Iz perspektive onih koji žele promovirati mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, poželjno je imati mirovne snage poput NATO-a koje uključuju značajno učešće Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. To su ranije ove godine pokazale odluke Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva da uvedu sankcije raznim bosanskim političarima koji ugrožavaju teritorijalni integritet zemlje i učestvuju u koruptivnim aktivnostima”, ocjenjuju Karčić, Hartwell i Mintel.

Dodaju da je i Evropska unija prijetila uvođenjem sankcija, ali to nije učinila, “prvenstveno zbog protivljenja nekoliko EU zemalja, uključujući Mađarsku, Hrvatsku i Sloveniju”.

Autori navode da je nakon početka invazije na Ukrajinu komandant operacije Althea, general Anton Wessely, “umanjio značaj” povećane prijetnje sigurnosti u regionu, ali da su s druge strane britanske i američke diplomate izrazili zabrinutost. Također, ocjenjuju da se NATO ponašao “odlučnije” po pitanju sigurnosnih prijetnji u odnosu na mirovne snage EU.

Kao primjer navode saopštenje NATO komandanta na Kosovu nakon nedavnog graničnog incidenta u kojem je on najavio da je savez spreman da vojno interveniše “ako stabilnost bude ugrožena”.

Prema riječima ovih stručnjaka, jedna ključna razlika između operacije Althea i NATO-a je da prema Aneksu 1-A, članu I (a) Dejtonskog mirovnog sporazuma, misiju EU moraju odobriti Ujedinjeni narodi. To znači da sve članice Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući Rusiju i Kinu, moraju svake godine pristati na nastavak njegovog mandata.

Sposobnost NATO-a da djeluje kao mirovna snaga u Bosni i Hercegovini je, s druge strane, odobrena po Dejtonskom sporazumu, pišu oni.

Zatim citiraju Aneks 1-A, član I (b) po kojem NATO može poslati mirovne snageu BiH koje bi djelovale podložno vodstvu i političkom upravljanju Sjevernoatlantskog vijeća, te dodaju da je ovo dozvoljeno bez vremenskog ograničenja ili ovisnosti o odobrenju Vijeća sigurnosti UN-a.

“Činjenica da je NATO prenio svoju mirovnu misiju na Evropsku uniju 2004. godine ne utiče na sposobnost NATO-a da danas ponovo preuzme svoju prethodnu ulogu. To znači da bi NATO mogao legalno rasporediti trupe u Bosnu i Hercegovinu bez dobijanja dozvole od bilo koga, uključujući Vijeće sigurnosti UN-a i političke lidere Republike Srpske”, navode oni u analizi.

Pojačani militarizam u Republici Srpskoj

Autori su složni u tome da “potreba za efikasnim mirovnim snagama u Bosni i Hercegovini raste kako Rusija sve više podržava paravojne grupe u Republici Srpskoj i podržava Dodikove planove za nezavisnu vojsku u većinskom srpskom entitetu”.

Navode da ovakva podrška nije jenjavala sa februarskom eskalacijom rusko-ukrajinskog rata, te da je ruska policija surađivala sa Republikom Srpskom u prikupljanju obavještajnih podataka, borbi protiv terorizma i borbi protiv sajber kriminala, da je Republika Srpska ugostila ruske policijske instruktore i šalje pripadnike specijalnih jedinica RS u Moskvu na obuku, te da “ruski obavještajci redovno drže predavanja i kurseve u Policijskoj akademiji Republike Srpske i na Univerzitetu u Banjoj Luci”.

Ističu i da je Republika Srpska pokušala da nabavi teško naoružanje, što je navelo Ured visokog predstavnika da zatraži obrazloženje za ovaj potez.

Također ističu da ruske organizacije poput bajkerske grupe Noćni vukovi “pomažu u formiranju nacionalističkih vojnih snaga koje podržavaju Dodika”.

“Podržavajući povećanu militarizaciju Republike Srpske, Rusija nastoji uspostaviti državu klijenta u kojoj može narušiti kredibilitet Operacije Althea i oslabiti transatlantski savez. Ako se destabilizira, Bosna i Hercegovina će biti spriječena da radi na daljnjoj integraciji sa Zapadom. Ovo se može smatrati dijelom šire strategije Rusije da poremeti i preoblikuje međunarodni poredak”, upozoravaju oni.

Napominju da NATO i druge velike zapadne institucije uskraćuju članstvo zemljama sa nedefinisanim granicama, te da “podrška Rusije naporima da se Bosna podijeli i destabilizuje na taj način spriječava njeno uključivanje u ove institucije”.

U analizi ovi stručnjaci nazivaju političko rukovodstvo Hrvata u BiH, a posebno Dragana Čovića, Dodikovim “saveznikom” te navode da “Čović i Dodik često zajednički rade na daljnjoj podjeli zemlje kako bi konsolidirali svoju moć i uticaj”.

“Čović je ponovio Dodikovu retoriku podjela i zalaže se za treći “hrvatski” entitet na jugu Bosne i Hercegovine, što je još jedan potez koji podriva suverenitet BiH”, navode oni.

Dodaju da se Čović, kao i Dodik, “često smatra jednim od Putinovih ključnih saveznika na Zapadnom Balkanu”.

Međutim, navode da on uživa i podršku Hrvatske, te upozoravaju da “čak i prešutna podrška” ovim političarima iz zemlje u Evropskoj uniji i NATO-u “podriva transatlantske ciljeve u regionu”.

Potencijalna ruski veto po pitanju operacije Althea

Karčić, Hartwell i Mintel ističu da, iako Rusija do sada nije iskoristila svoj veto u Vijeću sigurnosti UN-a da spriječi produženje mandata vojne misije EU u BiH, ruska invazija na Ukrajinu je “možda promijenila stav Kremlja”.

Rusija bi mogla mogla iskoristiti svoje pravo veta da blokira produženje mandata u novembru ili da zahtijeva da se snaga EU trupa ograniči ili smanji, pišu oni.

Ovakav potez bi se mogao očekivati s obzirom na proces imenovanja Visokog predstavnika Christiana Schmidta, navode.

“Prošle godine imenovanje Christiana Schmidta za Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nije potvrđeno zbog protivljenja Rusije i Kine. Umjesto toga, Rusija i Kina glasale su za rezoluciju o potpunom okončanju mandata Visokog predstavnika. Iako ova rezolucija nije usvojena, kao rezultat toga nije predložena rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koja bi potvrdila imenovanje Schmidta”, navode.

Međutim, dalje objašnjavaju da su “sve članice Vijeća za implementaciju mira odobrile imenovanje Christiana Schmidta osim Rusije” i da Upravnom odboru ovog Vijeća “nije potrebna jednoglasnost za takvu odluku“.

Schmidt je, dakle, preuzeo poziciju Visokog predstavnika 1. augusta 2021. godine”, podcrtali su.

Na osnovu toga zaključuju da bi Rusija mogla i ove godine pokušati “poremetiti” postojeće stanje u BiH.

“Tokom nedavnog samita NATO-a u Madridu, ministri odbrane EU sastali su se kako bi razgovarali o mogućnosti održavanja prisustva operacije Althea čak i ako Rusija iskoristi pravo veta u novembru. Ako tročlano Predsjedništvo BiH izglasa nastavak mandata odvojeno od Vijeća sigurnosti UN-a, to daje zakonsko ovlaštenje za nastavak operacije Althea. Međutim, detalji u tom slučaju ostaju nedefinisani i ovo zahtijeva pristanak Dodika i Republike Srpske”, objašnjavaju.

“Nažalost, čini se da je jasno da su mandat Europske unije i Ured visokog predstavnika povezani zajedno u politici Ujedinjenih naroda i ruskoj moći veta u Vijeću sigurnosti UN-a”, ocijenili su, te dodali da su se, sve do eskalacije rusko-ukrajinskog rata u februaru, i Kremlj i Dodik protivili misiji Evropske unije u BiH i nastojali da je eliminišu ili smanje.

Međutim, navode da je, nakon sastanka sa Vladimirom Putinom u junu ove godine u Sankt Peterburgu, Dodik izjavio da će Rusija odobriti produženje mandata, ali ukoliko se zabrani dalje pojačavanje operacije Althea.

“Kremlj i njegovi saveznici u Republici Srpskoj potencijalno doživljavaju Altheu kao mnogo slabiju od NATO-a. Dakle, ako bi Republika Srpska poduzela bilo kakve mjere za otcjepljenje i destabilizaciju Bosne i Hercegovine, radije bi imala posla sa slabim Evropljaninom nego sa snažnim NATO-om”, ocijenili su, te podcrtali da mali broj trupa operacije Althea, čak i ako se uzme u obzir pojačanje broja vojnika krajem februara, ovakvu ocjenu čini vjerodostojnom.

Potreba za raspoređivanjem NATO trupa

Autori objašnjavaju da i Evropska unija i NATO trenutno imaju operacije u Bosni i Hercegovini, te da Operacija Althea ima primarnu odgovornost za očuvanje mira sa 1.100 spremnih vojnika, ali da može pozvati NATO da pojača broj trupa kroz Berlin Plus sporazume.

“Međutim, kako mandat Operacije Althea visi o koncu, to čini mehanizam Berlin Plus spornim”, navode oni.

Objašnjavaju da je BiH 2006. godine pristupila NATO programu Partnerstvo za mir, a da se 2010. godine pridružila Akcionom planu za članstvo u NATO-u. NATO ima i svoju vojnu kancelariju u Sarajevu sa primarnom misijom da pomogne vlastima BiH u reformama i obavezama u vezi sa Partnerstvom za mir. Sekundarni zadatak NATO misije u zemlji je pružanje logističke i druge podrške snagama Europske unije.

Navode da su vlasti BiH “uvidjele potrebu za članstvom u NATO-u” i zalagale se za to da se zemlja pridruži savezu. Zatim citiraju Ministricu vanjskih poslova Biseru Turković koja je nedavno izjavila da je kriza u kojoj se zemlja trenutno nalazi “najbolji pokazatelj” za potrebu sigurnosti NATO saveza što je prije moguće.

Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, ulazak u NATO je daleko. Ne može se osloniti na sticanje članstva u NATO-u za rješavanje trenutnog nesigurnog položaja zemlje. Međutim, raspoređivanje NATO-a od nekoliko hiljada vojnika uvelike bi odvratilo rusko miješanje, separatističe poteze Republike Srpske i druge vrste nasilja i destabilizujućih poduhvata”, pišu autori.

Karčić, Hartwell i Mintel su identificirali grad Brčko kao “jedno od ključnih područja u kojem sada treba pozicionirati NATO trupe”.

Navode da ovaj grad “prekida teritorijalnu vezu sjeverozapadnog dijela i istočnog dijela” entiteta Republike Srpske.

Podsjećaju da je, tokom rata, NATO koristio Brčko kao svojevrsnu “ničiju zemlju”, te da je to omogućilo razdvajanje zaraćenih vojnih snaga. Također je to bio i važan grad za mirovne operacije neposredno nakon rata, navode oni, te dodaju da su godine 1995. NATO trupe bile pozicionirane u kampu McGovern u Brčkom i bazi Eagle kod Tuzle.

“Ove snage su se povukle tokom rata u Iraku 2004. godine, a Rusi su od tada bacili oko na Bosnu i Hercegovinu”, pišu oni.

Zatim citiraju bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u, Nicholasa Burnsa, koji je jednom prilikom izjavio da “diplomatija (na Balkanu) najbolje funkcionira kada Sjedinjene Države i države članice EU rade zajedno”.

“Dok SAD, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo tvrde da su na istoj strani po pitanju Bosne i Hercegovine, one se ne bave ozbiljnom koordinacijom njihovih aktivnosti. Slanje NATO trupa bi bilo dobar prvi korak ka stvaranju stabilnog okruženja pogodnog za dugoročnu strategiju za Bosnu i Hercegovinu”, zaključili su.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...