HRVATSKI MEDIJI U PANICI: "Dolazi nam zima gladi i smrzavanja! Mažu nam oči, a Plenković bi plakao nad ovim brojkama"

O kolikom je nesrazmjeru riječ pokazuju nam najnovije brojke DZS-a, a one su blago rečeno šokantne.

  • Regija

  • 15. Avg. 2022  

  • 1

Državni zavod za statistiku Hrvatske prije nekoliko dana objavio je prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine. Nikoga nije začudilo što su cijene narasle, ali ono što je mnoge šokiralo je rast cijena hrane koju mnogi svakodnevno imaju na svojem jelovniku, a to su krompir, žitarice, jaja, povrće i mlijeko, piše Dnevno.hr.

O nesrazmjeru između službene inflacije koja je trenutačno 12,1 posto i one stvarne krajem srpnja je upozoravao i bivši saborski zastupnik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu doktor Ivan Lovrinčević. On je napravio analizu inflatornih kretanja u Hrvatskoj koja je pokazala kako je inflacija puno veća od službene.

O kolikom je nesrazmjeru riječ pokazuju nam najnovije brojke DZS-a, a one su blago rečeno šokantne.

Najviše je poskupio krompir koji je u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine skuplji čak 107,4 posto. Riječ je o povrću, koje se uz paradajz, najviše jede u Hrvatskoj, pa nije teško zamisliti koliko ovo poskupljenje utječe na prosječni kućni budžet.

Njega u stopu slijede žitarice čija je cijena u odnosu na isto tromjesečje viša za 65,1 posto, zatim jaja koja su skuplja 42,5 posto, povrće 30,4 posto i mlijeko koje je skuplje za 18,4 posto. Zbrojimo li ova poskupljenja i podijelimo li ih s brojkom pet dolazimo do brojke od 52,76 posto koja je puno viša, ali i puno realnija od brojke koju nam svaki mjesec dostavlja DZS.

Inflacija viša od službenih brojki

Većina građana neće otići na ljetovanje u hotel i svake sedmice ili mjesec otići u restoran, ali će zato većina kupiti hljeb, jaja, mlijeko i koumpir. Nije nikakvo čudno što se građanima inflacija čini puno viša od službenih brojki.

To poskupljenje će najviše osjetiti oni najsiromašniji, umirovljenici i oni s minimalnom plaćom. Možemo čak uvrstiti i građane koji zarađuju manje od medijana koji je oko 6.000 kuna jer s jednom medijalnom i jednom minimalnom plaćom, ako plaćate kredit ili podstanarstvo teško je živjeti.

“Ne znam što ću na zimu”, priča nam jedna penzionerka iz Dalmacije.

“Grijemo se na struju jer drugoga nema, ali čini mi se kako ćemo moći upaliti grijanje dva sata dnevno, a ostatak se vremena smrzavati. I prošle godine nam je rata struje u zimskom periodu bila 1.000 kuna” , objašnjava 64-godišnja umirovljenica.

“Uvijek smo znali da možemo kupiti krompir, mlijeko, jaja i malo svinjetine. Bojim se da će mnogim umirovljenicima to postati luksuz i da će nakon četiri desetljeća rada svoje umirovljeničke dane provoditi napola gladni i smrzavajaći se”, zaključuje ova penzionerka.

S obzirom na sušu, cijene bi na zimu mogle biti još i više.

O višim cijenama danas nije htio govoriti ni premijer Andrej Plenković koji je za praznik Velike Gospe otišao u Rijeku.

“Nemamo konkretne mjere, da budemo otvoreni. Sad smo još na godišnjem odmoru, prema tome danas nije dan za iznošenje bilo kakvih mjera”, rekao je premijer.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...