PREDSJEDNICA TAJVANA PORUČILA KINEZIMA: "Osvajači će platiti veliku cijenu u slučaju invazije na naš teritorij"

Na Tajvanu se obilježava šest desetljeća otkad su tajvanske snage uzvratile udarac kineskim napadačima.

  • Svijet

  • 23. Avg. 2022  

  • 0

"Tajvan je odlučan braniti se i osvajači će platiti visoku cijenu", rekla je u utorak predsjednica Tsai Ing-wen na godišnjicu sukoba prije šest desetljeća u kojem su tajvanske snage uzvratile udarac kineskim napadačima.

Napetosti između Tajvana i Kine porasle su tokom prošlog mjeseca nakon posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Taipeiju.

Kina je organizirala vojne vježbe u blizini Tajvana kako bi izrazila svoj bijes zbog onoga što smatra pojačanom podrškom SAD-a otoku koji Peking smatra suverenim kineskim teritorijem, piše Jutarnji list.

Obraćajući se vojnim oficirima, Tsai je spomenula sukob od prije više od šest desetljeća. Pohvalila obrambeni "duh" tokom više od mjesec dana kineskog bombardovanja otoka Kinmen i Matsu pod kontrolom Tajvana, nedaleko od kineske obale, koje je počelo krajem augusta 1958.

"Ta nam je bitka obranila Tajvan i poručila svijetu da nikakva prijetnja ne može uzdrmati odlučnost tajvanskog naroda da odbrani svoju zemlju", rekla je Tsai, a prenio je njen ured.

"Neprijatelju moramo dati do znanja da Tajvan ima odlučnost i spremnost za odbranu zemlje, kao i sposobnost odbraniti se", dodala je.

Sastajući se ranije tokom dana s delegacijom bivših američkih dužnosnika, uključujući Matta Pottingera, bivšeg zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Tsai je rekla da je bitka iz 1958. otvorila put današnjem Tajvanu.

"Prije šezdeset i četiri godine tokom bitke 23. augusta, naši su vojnici i civili djelovali solidarno i zaštitili Tajvan, tako da danas imamo demokratski Tajvan", rekla je, koristeći tajvanski izraz za tu kampanju, koja je završila tako da Kina nije uspjela zauzeti otoke.

Tajvan se tada borio uz podršku Sjedinjenih Država, koje su poslale vojnu opremu uključujući napredne protivvazdušne projektile Sidewinder, dajući Tajvanu tehnološku prednost.

Često nazivana drugom krizom u Tajvanskom moreuzu, to je bio posljednji put da su se tajvanske snage uključile u bitku s Kinom velikih razmjera.

Američka predanost

Među američkim posjetiteljima bio je i James O. Ellis, penzionisani admiral američke mornarice koji je rekao da prisustvo njegove delegacije ponovno potvrđuje predanost američkog naroda produbljivanju saradnje.

"U skladu sa Zakonom o odnosima s Tajvanom, dio te saradnje uključuje jačanje sposobnosti Tajvana za samoodbranu, kao i sposobnost Sjedinjenih Država da odvrate i odupru se svakom pribjegavanju sili preko Tajvanskog moreuza", rekao je Ellis tajvanskoj predsjednici, misleći na američki zakon prema kojemu SAD treba Tajvanu osigurati sredstva za samoodbranu.

Sjedinjene Države, koje su formalne diplomatske odnose s Taipeijem prekinule u korist Pekinga 1979., ostaju najvažniji izvor oružja za Tajvan.

"Kako Tajvan stoji na prvoj liniji autoritarnog ekspanzionizma, mi nastavljamo jačati našu odbrambenu autonomiju, a također ćemo nastaviti raditi sa Sjedinjenim Državama na ovoj fronti", rekla je Tsai.

Kineske vježbe u blizini Tajvana predstavljaju prijetnju statusu quo u moreuzu i cijeloj regiji, a demokratski partneri trebali bi sarađivati u "odbrani od upletanja autoritarnih država", dodala je.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...