Kinoteka Bosne i Hercegovine, jedna od šest najznačajnijih institucija kulture od državnog značaja, danas je trebala završiti na ulici. Doslovno.

Do današnjeg dana, 5. septembra, iz zgrade su trebali iznijeti i zaštićeno pokretno kulturno dobro naše zemlje, među kojima je plakat za kultni film "Bitka na Neretvi" kojeg je naslikao jedan od najznačajnijih svjetskih slikara svih vremena - Pablo Picasso.

"Slobodna Bosna" kontaktirala je direktoricu Kinoteke BiH Devletu Filipović koja nam je rekla kako danas nisu deložirani, no kako ne znači da neće biti sutra i da ih mogu samo prisilno izbaciti, jer nemaju namjeru dobrovoljno izaći.

S obzirom na to da im je predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ prof. dr. Sanjin Kodrić uputio dopis u kojem nudi rješenje za smještaj Kinoteke.

"Zahvaljujemo se svakom ko pokaže zanimanje i želju za pomoć. Međutim, građa se mora adekvatno smjestiti i ne može se voziti tamo-ovamo. S obzirom na to da se radi o arhivskoj građi, a ne običnom materijalu, koji je veoma težak za nositi, te da imamo adekvatne certificirane police za te vrste materijala, to je obiman posao. To nije običan magacin, nego filmski arhiv koji ima vrlo posebnu funkciju, stoga nam iz tog razloga treba adekvatan prostor", pojasnila je Filipović za "SB" navodeći i kako postoji problem to što Kinoteka predstavlja imidž grada.

Nije to jedini problem sa kojim se Kinoteka suočava. Kao i drugim institucijama kulture od državnog značaja, još uvijek im nije riješen problem finansiranja, a sada je došao i problem prostora.

"Ja sam u kinematografiji od 1982. godine. Radila sam u Sutjeska filmu, a poslije u Kinoteci. Da nemam toliko ljubavi i želje da ovo spasim, ja bih, vjerujte mi, otišla u penziju i ostavila sve jer toliko je to mukotrpno. Ali ja jednostavno ne mogu protiv sebe, jer je to dio moje ljubavi iz ranih dana", rekla nam je vrlo emotivno direktorica Kinoteke BiH.

Kako je navela, pojedine instance vlasti pokazuju zanimanje, ali niko do sada nije ponudio pravo rješenje i nije jasno hoće li se ovaj problem uskoro riješiti. 

"Nama privremena rješenja ne odgovaraju jer su nikakva. Materijali su veoma važni, nisu ni ovdje u nekim idealnim uslovima jer ima vlage, ali su oni ovdje sređeni i zbrinuti onako kako je najbolje bilo moguće", navela je Filipović navodeći da ne mogu ići u gore.

Filipović je i podsjetila kako je arhiv Kinoteke zaštićen kao pokretno nacionalno dobro, te kako to izgleda ništa ne vrijedi, te se zapitala zašto Sindikatu nezavisnih sindikata BiH trebaju ovi prostori kada imaju svoje izražavajući sumnju kako zgradu žele prodati i graditi stanove na njenom mjestu.

Također, dodala je da ukoliko zapečate Kinoteku, ona je namjerava otpečatiti, a deložaciju spriječiti.

Kraj s krajem jedva krpe, kako je navela za "SB", dodajući kako žive od projekata, te kako su imali samo pomoć dok je ministar kulture u Vladi KS bio Emir Hadžihafizbegović.

Istaknula je i kako je tužno da se o ovakvim institucijama itekako bave u regiji, samo u BiH ne.

Podsjećamo, Filmski arhiv Kinoteke u Bosni i Hercegovini je između ostalog čuvar historijskih filmskih dokumenata Bosne i Hercegovine- pokretnog nacionalnog dobra kao jednog dijela kulturnog naslijeđa Evrope.

Aktivnosti Kinoteke podržava Goethe-Institut Bosne i Hercegovine  i u tome ima podršku Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, a sala Kinoteke je adaptirana zahvaljujući pomoći države Kine.

(S. Hodžić)