Hoće li biti dovoljno pšenice na domaćem tržištu u posljednje vrijeme je pitanje svih pitanja. Dok mlinari i pekari nade polažu u uvoznu pšenicu, poljoprivrednici kažu – pšenice i brašna će imati onaj ko bude imao novca da ih kupi. Prijeti li nam nestašica?

Izbijanjem sukoba u Ukrajini, Rusija i Ukrajina, koje su proizvodile četvrtinu globalnog izvoza pšenice, na tržištu su ostavile prazninu, ali i glavobolju za uvozno orijentisane zemlje, među koje spada i Bosna i Hercegovina. Ipak, domaći mlinari i pekari nisu zabrinuti, jer nade polažu u uvoz.

RADENKO PELEMIŠ, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina

"Domaća pšenica učestvuje 30-35 %, a ostala se uvozi iz Srbije i Mađarske. Uzimajući u obzir da je u Srbiji bio dobar rod, preko tri miliona, a za njihove potrebe treba million i po, znači da million i po ima viška za izvoz. Imamo trenutno stabilnu situaciju”.

S druge strane, značajne količine pšenice u našoj zemlji su u lagerima poljoprivrednika.

SAVO BAKAJLIĆ, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice

"Mi još nismo riješili ni ovogodišnju pšenicu, još su na lageru velike količine. Ko je uspio da lageruje to sve, on će uspjeti i da naplati, ali to treba izdržati”.

Međutim, ratari ne brinu za nedostatak pšenice, nego za jesenju sjetvu.

NIKOLA STAJIĆ, poljoprivrednik

“Pšenicu će imati onaj koi ma novca da je plati, mi je imamo trenutno, vidite po prodavnicama kakva je cijena hljeba i ostalog, jesu skupe, ali u odnosu na repromaterijal, nije to ništa značajno još, tek ćemo da osjetimo sljedeće godine”.

GORAN SIMIĆ, poljoprivrednik

"Neće faliti pšenice na području Semberije i Republike Srpske, ima je dovoljno, većina poljoprivrednika je pšenicu ostavila u svojim lagerima”.

I dok i ratari i nadležni uvjeravaju da nestašice neće biti, najveći dio domaće pšenice uglavnom je u privatnom vlasništvu.

BOŠKO RADIĆ, poljoprivrednik

“To nije pšenica robnih rezervi ni države, pa sad može upravljati njome kako hoće. Privatna imovina, ljudi gledaju gdje je skuplje tu i prodaju. Ne znam ima li izlaza, ali potražnja je ogromna i vidim da nijedan mlin u Bijeljini ne može samljeti koliko može prodati”.

Dok se pripremaju za jesenju sjetvu, poljoprivrednici i ove godine računicu pokušavaju napraviti nauštrb pšenice. Kako kažu, nesigurna cijena i niski poticaji tjeraju ljude da odustanu od proizvodnje hljebnog žita. 

Više u prilogu BHRT-a.