Poskupljenje energenata na godišnjem nivou doseglo je rekordnih 16,8 posto, čime je podstaknut rast troškova za hranu koji je viši za 25,6 posto na godišnjem nivou. Trend poskupljenja se odrazio na gotovo sve analizirane kategorije.

"Mi smo mala i otvorena ekonomija. Prirodna bogatstva za proizvodnju sopstvene hrane, a i energije imamo i umjesto da koristimo te svoje prednosti mi smo to sve prepustili s jedne strane privatizaciji i uništavanju, a sa druge strane stranim kompanijama", istakao je za FTV Zoran Pavlović, stručnjak za ekonomiju.

"Tako da uglavnom zahvaljujući činjenici da je elektroenergetski sistem ostao na nivou državne kontrole imamo relativno stabilnu situaciju, ali sve što kupujemo iz inostranstva ima cijenu koja se mijenja prema situaciji na tržištu, a vezano je sve za te lance snabdijevanja i mogućnosti nabave proizvoda. Situacija je takva da je velika šteta što mi kao zemlja ne koristimo domaće potencijale i domaću proizvodnju."

Kaže da je sve skuplje zato što u inflaciji svako pokušava da dodatno digne cijenu ne bi li ostvario neku ekstra zaradu.

"Zato postoje inspekcije koje bi morale da kontrolišu marže koje se primjenjuju na proizvode. Imamo i taj problem da je vlast u BiH odustala od pokušaja da nam smanji troškove života kroz ukidanje akcize i ukidanje PDV-a na osnovne prehrambene namirnice."

Pavlović naglašava da je neophodno smanjenje troškova života, ali i smanjenje opterećena na plaće kako bi one mogle rasti.

"Imamo previše niske plate za ovako visoke cijene. S druge strane država se bogati kroz prikupljanje PDV-a. Nevjerovatna je nebriga prema običnom potrošaču, poslodavcu i građaninu u ovoj zemlji."

"Prva stvar je smanjenje troškova administracije i beneficija. Sve što ode na našu administraciju je moglo da bude okrenuto prema građanima. Domaća vlast je zakasnila za mjerama zaštite stanovništva i gotovo da ništa nije uradila" zaključio je Pavlović.