Studija objavljena u znanstvenom časopisu The British Medical Journal baca dodatno svjetlo na rizik od razvoja vrlo rijetkog poremećaja zgrušavanja krvi, poznatog kao tromboza sa sindromom trombocitopenije (TTS), nakon cijepljenja protiv bolesti COVID-19.

Spomenuta studija proučavala je zdravstvene podatke iz pet europskih zemalja i SAD-a, a rezultati su pokazali mali povećani rizik od TTS-a nakon prve doze cjepiva Oxford-AstraZeneca i trend prema povećanom riziku nakon cijepljenja cjepivom Johnson & Johnson, u usporedbi s Pfizer-BioNTech cjepivom. Znanstvenici naglašavaju da je TTS vrlo rijedak, no ističu da bi opažene rizike trebalo uzeti u obzir pri planiranju daljnjih kampanja imunizacije i budućeg razvoja cjepiva.

TTS se javlja kada osoba istovremeno ima krvne ugruške (trombozu) kao i nizak broj krvnih pločica (trombocitopenija).

Tok istraživanja

TTS se trenutačno istražuje kao rijetka nuspojava cjepiva protiv COVID-19 temeljenih na adenovirusu, koja koriste oslabljeni virus za pokretanje imunološkog odgovora protiv koronavirusa, ali ne postoje jasni dokazi o komparativnoj sigurnosti različitih vrsta cjepiva. U tom smislu međunarodni tim znanstvenika odlučio je usporediti rizik od TTS-a ili tromboembolijskih događaja povezanih s upotrebom cjepiva protiv COVID-19 temeljenih na adenovirusu s cjepivima protiv COVID-19 temeljenim na glasničkoj RNK, ili mRNK.

Rezultati studije temelje se na rutinski prikupljenim zdravstvenim podacima za više od 10 miliona odraslih osoba u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u, koje su primile barem jednu dozu cjepiva protiv covida-19 (Oxford-AstraZeneca, Pfizer-BioNTech , Moderna ili Johnson & Johnson) od prosinca 2020. do sredine 2021. godine.

Kako bi se smanjila moguća pogreška, sudionici su bili usklađeni prema dobi i spolu te je uzet u obzir niz drugih potencijalno utjecajnih faktora, kao što su već postojeća stanja i upotreba lijekova. Znanstvenici su nakon toga usporedili stope tromboze i tromboze s trombocitopenijom između cjepiva protiv adenovirusa (Oxford-AstraZeneca ili Johnson & Johnson) i mRNK cjepiva (Pfizer-BioNTech ili Moderna) unutar 28 dana nakon cijepljenja.

Sveukupno, 1,3 miliona primatelja prve doze Oxford-AstraZeneca spojeno je s 2,1 miliona primatelja Pfizer-BioNTecha iz Njemačke i Velike Britanije. Dodatnih 762.517 ljudi koji su primali Johnson & Johnson upareno je s 2,8 miliona koji su primali Pfizer-BioNTech u Njemačkoj, Španjolskoj i SAD-u, a svih 628.164 primatelja Johnson & Johnsona iz SAD-a upareno je s 2,2 miliona primatelja cjepiva Moderne.

Ukupno 862 događaja trombocitopenije pronađeno je kod primatelja odgovarajuće prve doze lijeka Oxford-AstraZeneca iz Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva i 520 događaja nakon prve doze Pfizer-BioNTech cjepiva.

Povećan rizik

Analiza združenih podataka je pokazala 30 posto povećan rizik od trombocitopenije nakon prve doze lijeka Oxford-AstraZeneca u usporedbi s Pfizer-BioNTechom, što je apsolutna razlika u riziku od 8,21 slučajeva na 100.000 primatelja.

Povećanje rizika, iako ne statistički značajno, od venske tromboze s trombocitopenijom, primijećeno je nakon prve doze cjepiva Janssen/Johnson & Johnson u usporedbi s Pfizer-BioNTechom. Znantvenici ipak kažu da to otkriće treba ponoviti u drugim studijama, prije nego što se mogu izvući čvrsti zaključci.

Nije uočen različit rizik od trombocitopenije nakon druge doze lijeka Oxford-AstraZeneca u usporedbi s drugom dozom lijeka Pfizer-BioNTech. Slično tome, nije zabilježen povećan rizik od trombocitopenije nakon Johnson & Johnson u usporedbi s prvom dozom Pfizer-BioNTech-a.

Kako je riječ o promatračkom tipu studije, znanstvenici priznaju da su rijetkost stanja i nepotpuni podaci o cjepivu mogli utjecati na rezultate. Štoviše, ne mogu isključiti mogućnost da je dio uočenog rizika mogao biti posljedica drugih neizmjerenih (zbunjujućih) čimbenika.

Ipak, studija je bila dobro osmišljena i omogućila je međusobnu usporedbu dostupnih cjepiva i rezultati su bili dosljedni nakon dodatnih analiza, što sugerira da su izdržali ispitivanje.

Koliko znamo, ovo je prva multinacionalna analiza komparativne sigurnosti cjepiva protiv COVID-19 temeljenih na adenovirusu u usporedbi s cjepivima na bazi mRNK. Iako su ovi događaji vrlo rijetki, apsolutni brojevi oboljelih pacijenata mogli bi postati značajni zbog velikog broja doza cjepiva primijenjenih diljem svijeta, upozoravaju autori studije, piše EurekAlert.