Teoretski je moguće, ali čini se da će i ostati samo ideja prijedlog da Hrvatska bude sastavni dio snaga EUFOR-a u BiH. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra da zemlje koje su učestvovale u vojnim operacijama tokom rata u BiH ne mogu biti u sastavu EUFOR-a. Istog mišljenja je i opozicija u RS-u.

Strana u sukobu, koja je potpisnica mirovnog sporazuma sa zemljom sa kojom je bila u ratu, ne može biti dio snaga za uspostavu i stabilizaciju mira u toj zemlji. Tako bi izgledalo pravno tumačenje ovog pokušaja. Na isti član se može pozvati i NATO. Načelno je to moguće ako se procijeni da je to dobro, međutim, to dolazi po cijenu velikih kritika u BiH i zbog toga je hrvatska participacija manje vjerovatna, smatra vojni analitičar iz Zagreba Branimir Vidmarović.

Naši sagovornici smatraju da bilo kakvo vojno učešće ima jasnu političku i ekonomsku pozadinu. Mišljenja su da u svjetlu prošlosti, učešća Hrvatske u ratu, ali i trenutno zategnutih odnosa Sarajeva i Zagreba to ne bi bilo mudro.

Da bi se vojnici Republike Hrvatske našli u sastavu EUFOR-a, neophodna je podrška svih članica NATO-a.

Iz opozicije u Republici Srpskoj traže od Milorada Dodika da zaustavi ovu namjeru Hrvatske, te ističu da vojnici iz susjedne zemlje zbog rata i žrtava nisu poželjni u RS-u.

Podsjećamo da je policija Republike Srpske 2006. godine prijavila visokorangirane hrvatske oficire zbog operacije Maestral, tačnije, zločina počinjenih u Mrkonjić-Gradu. Niko za ovaj zločin u kojem je ubijeno najmanje 200 civila i vojnika nije odgovarao.

A Hrvatska urgira na sve strane. Nakon istupa njenog predsjednika Zorana Milanovića, hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman oštro je upozorio sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga kako bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugroženo ako Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje vojnike u mirovnu misiju u BiH. Nakon tog, Stoltenberg je dobio i pismo člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

(Oslobođenje)