Ultraprerađena hrana (engl. ultraprocessed food ili UPF), industrijske formulacije gotove za jelo ili spremne za jelo uz zagrijavanje, koje su napravljene od sastojaka ekstrahiranih iz hrane ili sintetiziranih u laboratorijima, postupno zamjenjuju tradicionalnu hranu i obroke napravljene od svježih i minimalno prerađenih sastojaka u mnogim zemljama.

Nova studija u znanstvenom časopisu American Journal of Preventive Medicine otkrila je da je povećana konzumacija ove hrane povezana s više od 10 posto preuranjenih smrtnih slučajeva koji su se mogli spriječiti u Brazilu 2019. godine iako Brazilci konzumiraju puno manje tih proizvoda od razvijenijih zemalja.

Prethodne studije modeliranja procijenile su zdravstveni i ekonomski teret kritičnih sastojaka, kao što su natrij, šećer i transmasnoće, te specifične hrane ili pića, kao što su pića zaslađena šećerom. Koliko znamo, nijedna studija do danas nije procijenila potencijalni utjecaj UPF-a na preuranjene smrti. Poznavanje smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati konzumaciji ove hrane i modeliranje načina na koji promjene u prehrambenim obrascima mogu podržati učinkovitije prehrambene politike mogu spriječiti bolesti i preuranjene smrti, objasnio je voditelj studije Eduardo A. F. Nilson, dr. sc. iz Centra za epidemiološka istraživanja u prehrani i zdravlju na Sveučilištu São Paulo u Brazilu.

Što je pokazalo istraživanje?

Nilson i njegovi kolege modelirali su podatke iz nacionalno reprezentativnih anketa o prehrani kako bi procijenili početni unos UPF-a prema spolu i dobnoj skupini. Statističke analize korištene su za procjenu udjela ukupnih smrtnih slučajeva, koji se mogu pripisati konzumiranju UPF-a i utjecaja smanjenja unosa UPF-a za 10, 20 i 50 posto unutar tih dobnih skupina, koristeći podatke iz 2019. godine.

U svim dobnim skupinama i spolnim slojevima potrošnja UPF-a kretala se od 13 do 21 posto ukupnog unosa hrane u Brazilu tijekom proučavanog razdoblja. U 2019. godini prerano je umrlo ukupno 541.260 odraslih osoba u dobi od 30 do 69 godina, od čega 261.061 od nezaraznih bolesti koje su se mogle spriječiti, pokazali su rezultati istraživanja.

Model je otkrio da se približno 57.000 smrtnih slučajeva te godine može pripisati konzumaciji UPF-ova, što odgovara 10,5 posto svih preuranjenih smrti i 21,8 posto svih smrti od nezaraznih bolesti koje se mogu spriječiti u odraslih u dobi od 30 do 69 godina.

Znanstvenici sugeriraju da bi u zemljama s visokim dohotkom poput SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Australije, gdje UPF-ovi čine više od polovice ukupnog unosa kalorija, procijenjeni učinak bio čak i veći.

Nilson je primijetio da će ultraprerađena hrana s vremenom u Brazilu zamijenili konzumaciju tradicionalne cjelovite hrane, poput riže i graha. Smanjenje potrošnje UPF-ova i promicanje izbora zdravije hrane može zahtijevati višestruke intervencije i javnozdravstvene mjere, kao što su fiskalne i regulatorne politike, mijenjanje prehrambenog okruženja, jačanje provedbe prehrambenih smjernica temeljenih na hrani i poboljšanje znanja potrošača, stavova i ponašanja, zaključuje se u provedenom istraživanju.

Smanjenje potrošnje UPF-a za 10 do 50 posto potencijalno bi moglo spriječiti otprilike 5900 do 29.300 preuranjenih smrti u Brazilu svake godine, ističe se u studiji.

Konzumacija UPF-a povezana je s mnogim ishodima bolesti, kao što su pretilost, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, neki oblici raka i druge bolesti te predstavlja značajan uzrok sprječivih i preranih smrti među odraslim Brazilcima. Čak bi i smanjenje potrošnje UPF-a na razine od prije samo deset godina smanjilo povezanu preuranjenu smrt za 21 posto. Hitno su potrebne politike koje destimuliraju potrošnju UPF-ova, rekao je dr. Nilson.

Posjedovanje alata za procjenu smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati konzumaciji UPF-ova može pomoći zemljama u procjeni tereta promjena u prehrani povezanih s industrijskom preradom hrane i osmišljavanju učinkovitijih opcija prehrambene politike za promicanje zdravijeg prehrambenog okruženja.

Neki primjeri ultraprerađene hrane su unaprijed zapakirane suhe, umaci, smrznuta pizza, gotova jela, hrenovke, kobasice, gazirana pića, sladoled i kupovni kolačići, kolači, bomboni i krofne, piše EurekAlert.