Početkom naredne godine očekuje se da će banke širom Bosne i Hercegovine povećati kamatne stope na kredite zbog visoke inflacije.

Podsjećamo, Evropska centralna banka (ECB) naložila je krajem oktobra povećanje kamatnih stopa s ciljem da suzbije inflaciju. ECB je sada podigla stope za evrozonu od 19 zemalja za puna dva procentna poena za samo tri mjeseca.

Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, istakao je da se rast kamatnih stopa očekuje u januaru, ali da očekuje da one budu minimalne: "Govorili smo da će doći do rasta, pogotovo za građane i privredu koji imaju promjenljivu kamatnu stopu, jer je do jula bila negativna stopa. Evropska banka je podigla stopu i preći će dva odsto, što će se sigurno referirati na bankarski sektor."

On je dodao da je Bosna i Hercegovina dostigla rekordan nivo inflacije koja trenutno iznosi 17,3 odsto, iako je prema projekcijama Centralne banke BiH iz maja predviđeno da inflacija ove godine iznosi 14,5 odsto.

"Mjere koje sprovodi Centralna banka BiH sa podizanjem referentne kamatne stope i depozitne, predstavljaju pokušaj ublažavanja naglog i velikog nivoa inflacije. Građani su uvijek imali povjerenje u našu valutu i štednju. Podaci iz septembra govore da depoziti bh. građana iznose 14,2 milijarde KM, to je jedan pokazatelj povjerenja. BiH bi uskoro mogla da uđe u novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i to bi bila dobra poruka za investitore. Postoji mogućnost za novi aranžman. Mislim da oni čekaju da se uspostavi nova vlast i bilo bi dobro da to bude što prije, jer je to za nas veoma važno, u ovom vremenu rasta kamatnih stopa", pojasnio je Softić.

Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo RS, rekao je medijima prije nekoliko dana da od 1. januara naredne godine možemo očekivati povećanje kamatnih stopa na kredite. On je istakao da je ova agencija donijela odluku o ublažavanju značajnog rasta kamatnih stopa.

"Mi ne možemo zabraniti, ali smo propisali bankama da ne mogu teret cijele krize prebaciti na leđa klijenta. Svako povećanje preko dva odsto znači da će banke morati da umanje dobit", naveo je Šuput.

"Ovim povećanjem kamata na EURIBOR nije se postigao željeni efekat smanjenja inflacije. ECB će i dalje nastojati da monetarnim instrumentima utiče na dovođenje inflacije na željeni nivo od dva odsto. Povećanje kamata na kredite zavisiće od povećanja kamata ECB-a sa jedne strane i potražnje za kreditima u BIH sa druge strane. Sreća je što banke u BiH još uvijek imaju višak likvidnosti, pa to povećanje može biti i nešto manje od očekivanog", naveo je Kutle.

Na pitanje koliko će biti povećane kamatne stope, Kutle odgovara da je to teško sada prognozirati jer zavisi od niza povezanih faktora.

"Prvi je smirivanje ratne situacije, a tek onda monetarni instrumenti - kamatna stopa kojom se pokušava dovesti inflacija na poželjni nivo. Sama inflacija se ne može smanjiti samo monetarnim mjerama, pogotovo ako se u isto vrijeme ne povećava kamata na kredite i depozite. Na taj način bi novac depozita ostajao van potrošnje, a potražnja za kreditima bi opala, što bi dovelo do smirivanje cijena.

Glavni razlog povećanja kamata na kredite u BIH je povećanje kamate na EURIBOR, a gotovo svi krediti osim onih sa fiksnom kamatom) vezani su taj instrument", pojašnjava Kutle.

 

Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je za Nezavisne da je realno očekivati da će i naredne godine doći do povećanja kamatnih stopa na kredite.