Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine je prije mjesec objavio da sindikalna potrošačka korpa ide ka rekordnih 3.000 KM. Za to vrijeme medijalna plaća iznosi 750 KM, odnosno 50 posto ljudi prima ovaj ili niži iznos. 

Građani strahuju kako će se grijati ove zime, mnogi žive na rate, u kreditima su, dok cijene rastu. Zaposleni ne znaju dokle će moći finansirati sve troškove života. U daleko goroj poziciji su penzioneri s minimalnim penzijama i nezaposleni.

Brojni postavljaju pitanje šta nas tek čeka i dokle ovako.

Ekonomisti ističu da bi u narednoj godini trebalo doći do prestanka rasta cijena, ali ne i do njihovog pada.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je da je moguće smo dostigli plafon cijene, ali i da bi se energetska kriza mogla nastaviti. Također, očekuje nas rast kamatnih stopa, kao i recesija koja znači smanjenje privrednih aktivnosti, ali nus pojava svega je, dodao je Čavalić, zausatvljanje inflacije, odnosno rasta cijena.

- Očekujemo prestanak rasta cijena života osim ako se opet ne desi neki crni labud, nešto nepredvidivo kao što je bio koronavirus i sada ukrajinska kriza. Stat će rasti cijene života, ali ne znam šta će se dešavati sa energentima. Tu su različita očekivanja – rekao je Čavalić.

O padu cijena se pak ne govori.

- Negdje jeste došlo do pada potrošnje, kao što su odjevni predmeti. Kupuje se polovna roba jer rastu troškovi za hranu.

S druge strane, plaće su imale tek neki minimalni rast. Medijalna plaća je 750 KM. To je plaća koju ima 50 posto ljudi, odnosno 50 posto ljudi koji primaju tu plaću i ispod tog iznosa. Pretpostavljam da ti ljudi dobijaju pomoć iz inostranstva ili rade nacrno ili im poslodavac dio daje u koverti. Dijelimo sudbinu svijeta, samo što smo mi siromašnija zemlja – kazao je Čavalić.

Ekonomista Zoran Pavlović kazao je da je, prije svega, inflacija pokrenuta nakon koronavirusa, a nastavljena "nakon beskrajnog finansiranja Ukrajine od SAD-a i EU-a".

- Štampanjem novca se stvara situacija da je višak novca rezultirao poskupljenjem roba. I očigledno da je određeno smirivanje situacije uslijedilo unazad mjesec, stabilniji su kanali snabdijevanja. Ali problem je što veliki igrači, svjetske kompanije, koriste berze za dio posla koji se zove podizanje cijena, špekulantski poslovi. Na bazi poluinformacija se daju razlozi da se podižu cijene. Desilo se prije skoro mjesec i po priča da će se smanjiti količina proizvedene sirove nafte i ta je informacija poremetila tržište. Jedna od tih poluinformacija je povećanje cijene pšenice i to je dalo razlog pekarima da povećaju cijene kifli. I ljudi su prestali kupovati kifle.

Tržište se ponaša razumno, a proizvođači ako ne razumiju tržište, ostat će bez kupaca. I zato se može očekivati stabilizacija, mirovanje cijena dok se ne postigne neki mirovni sporazum u vezi s Ukrajinom – ocijenio je Pavlović.

Na pitanje kako preživjeti, Pavlović je kazao da treba biti racionalan u potrošnji, ne trošiti na nešto što nije egzistencijalno, a osnovno je da svi koji to mogu proizvode hranu za sebe jer je "naša politička klika nezainteresovana, na njih se ne možemo osloniti".

Direkcija za ekonomsko planiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je u posljednjem izvještaju koji se odnosi na prva tri mjeseca ove godine, između ostalog, navela da su cijene energenata u tom periodu skoro udvostručene dok su cijene hrane povećane za 25 posto. U BiH je zabilježen snažan rast inflacije, posebno kad su u pitanju prijevoz i hrana.

Rast cijena je, što su građani sami osjetili, nastavljen. Sindikalna potrošačka korpa je od početka godine do kraja septembra narasla za oko 500 KM.

Faktor