Neil Armstrong je prije više od pola vijeka postao prva osoba koja je koračala po mjesečevoj površini, a ova i sljedeće misije su imale za cilj da prikupe što više uzoraka koji bi nam nešto više rekli o nastanku i evoluciji ovog nebeskog tijela.

Ipak, uprkos svim istraživanjima, decenijama je ostalo nejasno - kako je tačno nastao? Iako postoji nekoliko popularnih teorija na ovu temu, nijedna od njih nije uspjela objasniti njegovu orbitu i relativno visok početni ugaoni momenat. 

Međutim, nakon skorašnjih istraživanja ovo bi ipak moglo da se promijeni. Tim naučnika iz NASA-inog istraživačkog centra u Silicijumskoj dolini je u saradnji sa naučnicima iz Engleske započeo niz novih analiza koje su rekonstruisale načine na koji je Mjesec mogao da nastane i na iznenađenje mnogih ovo se najvjerovatnije desilo za svega par sati. 

Istraživači predvođeni Jakobom Kegerajsom iz NASA-inog istraživačkog centra radili su na kompjuterskim simulacijama zasnovanim na najpopularnijoj teoriji o formiranju Mjeseca - prema kojoj se Zemlja prije oko 4,5 milijardi godina sudarila sa protplanetom veličine Marsa, nakon čega su odlomljene krhotine formirale "prsten" oko naše planete od kog je naknadno nastao naš prirodni satelit.

Ali sada je uz pomoć novih simulacija i stare teorije tim naučnika uspio da rekonstruiše sudar Zemlje sa protoplanetom i stvori preko 400 različitih scenarija ovog događaja koji su objasnili kako je došlo do mjesečevog velikog ugaonog momenta i orbite nagnute ka ekvatoru.

Konačni rezultat ih je iznenadio - jer je sugerisao da je Mjesec morao da se formira od stijena koje su se odlomile prilikom sudara dvije planete i to velikom brzinom. Naime, protoplaneta Teja je udarila u prvobitnu Zemlju pod uglom od 45 stepeni. Tom prilikom se odvajaju stijene sa obje planete koje su se pod uticajem gravitacionih sila premjestile dalje i za pet sati stabilizovale u novoj orbiti, dok se veća količina vratila nazad na našu planetu i "spojila" sa njom. 

"Što više saznajemo o tome kako je Mjesec nastao, to više saznajemo o evoluciji naše Zemlje", kako tvrdi astrofizičar i koautor studije Vinsent Eke. "Njihove priče su povezane - i takođe bi mogle da rasvijetle promjene na drugim planetama koje su pretrpjele slične sudare", prenosi National Geographic Srbija.