Ovih dana uočljivi su radovi na munari džamije, a vjernici s nestrpljenjem čekaju ponovno otvaranje Šarene džamije. 

Behram-begova, Šarena ili Časna džamija prvi put se spominje 1548. godine, ali pretpostavke govore kako je izgrađena nekih 15-ak godina ranije. Utemeljitelj Šarene džamije nije poznat. Poznato je da je početkom 17. stoljeća Behram-beg osnovao svoj vakuf, a u vakufnami se kao dijelovi vakufa navodi i obnavljanje Časne džamije i novoizgrađene medrese

Džamija, medresa i mekteb su izgorjeli u velikom požaru koji je zahvatio Tuzlu u septembru 1871. godine. Nova džamija na istom mjestu je izgrađena 1888. godine u pseudomaurskom stilu.

- U svom izvornom obliku, džamija je imala drvenu kupolu iznad molitvenog prostora koja je 1895. godine zamijenjena četvorovodnim krovom, a ulazni trijem koji je bio izveden u istom maniru, u obliku baldahina, srušen je 1960. godine i umjesto njega izvedena je nova konstrukcija sa osam zidanih stubova i trovodnim krovom - navode iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa TK.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je u februaru 2010. godine proglasila "Graditeljsku cjelinu - Šarena (Časna, Atik, Gradska, Behram-begova) džamija sa haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese u Tuzli, općina Tuzla" nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Tada su propisane mjere zaštite, uključujući izradu projekta konstruktivne sanacije, radove na sanaciji oštećenja fasade i dodatnog osiguranja temelja od slijeganja, navodi Fena. 

Šarena džamija, najstarija tuzlanska džamija, će nakon rekonstrukcije dobiti kupolu kakvu je imala i 1888. godine. Također, džamiji će biti vraćen i trijem koji je ranije uklonjen.